STRAVIČNA PROMETNA NESREĆEA KOD SLUNJA - Troje poginulih – povećati izvjesnost kažnjavanja prometnih prekršaja i tranzitni promet tegljača preusmjeriti na autoceste!
Featured

STRAVIČNA PROMETNA NESREĆEA KOD SLUNJA - Troje poginulih – povećati izvjesnost kažnjavanja prometnih prekršaja i tranzitni promet tegljača preusmjeriti na autoceste!

Tragična prometna nesreća koja se dogodila na državnoj cesti D1 u mjestu Blagaj kod Slunja, u kojoj su u sudaru dvaju teretnih i dvaju osobnih automobila poginule tri osobe, a dvije su ozlijeđene, ponovno je upozorila na dva ozbiljna problema hrvatskog cestovnog prometa: nedovoljnu izvjesnost kažnjavanja vozača koji teško krše prometne propise i neprirodno velik tranzitni promet teških teretnih vozila na državnim cestama

Autor: Željko Marušić, prometni stručnjak

FOTO: Kaportal

Iako će se točne okolnosti i uzroci nesreće utvrditi policijskim očevidom i prometno-tehničkim vještačenjem, već sada treba upozoriti na prometno-sigurnosne i infrastrukturne probleme koji se više ne smiju zanemarivati. Ovo nije trenutak za paušalno optuživanje sudionika, nego za ozbiljnu analizu i donošenje konkretnih mjera.

1. D1 je kvalitetna cesta, ali bez učinkovitog nadzora nije dovoljno sigurna

Državna cesta D1, koja se na brojnim dionicama sustavno unapređuje i rekonstruira od 2000. godine, spada među kvalitetnije državne ceste u Hrvatskoj i široj regiji. Međutim, kvaliteta kolnika, preglednost i tehnički elementi ceste sami po sebi ne jamče sigurnost ako izostaju učinkovita kontrola i sankcioniranje prometnih prekršaja.

Problem je što vozači na velikom dijelu takvih cesta mogu znatno prekoračivati brzinu, pretjecati na mjestima gdje je to najstrože zabranjeno, nepropisno koristiti mobitel i ne vezati sigurnosni pojas, a da pritom realno ne očekuju kako će biti otkriveni i kažnjeni.

Tako se stvara opasna prometna kultura u kojoj se poštivanje propisa prečesto doživljava kao stvar osobnog izbora, a ne zakonska obveza.

U prometnoj sigurnosti nije dovoljno propisati kaznu. Mora postojati velika vjerojatnost da će prekršaj biti otkriven i sankcioniran. Upravo je povećanje izvjesnosti kažnjavanja jedna od najvažnijih mjera za smanjenje broja najtežih prometnih nesreća.

2. Teško kršenje prometnih propisa ne smije prolaziti nekažnjeno

Potrebno je temeljito istražiti prometne radnje koje su prethodile sudaru, uključujući eventualno nepropisno pretjecanje, položaj vozila na kolniku, brzinu kretanja i ponašanje svih sudionika.

Ako se utvrdi da je neki od vozača pretjecao preko dvostruke pune središnje crte, u zavoju i na mjestu nedovoljne preglednosti, riječ je o iznimno opasnom kršenju prometnih propisa, koje može izazvati frontalni sudar s katastrofalnim posljedicama.

Dvostruka puna crta nije prometna oznaka koju vozač može zanemariti kada procijeni da mu se žuri. Ona postoji upravo zato što je pretjecanje na takvom mjestu opasno i zbog toga strogo zabranjeno.

Posebno treba utvrditi jesu li smrtno stradale osobe koristile sigurnosne pojaseve. Iz samih posljedica nesreće i stupnja oštećenja vozila nije moguće pouzdano zaključiti tko je bio vezan, a tko nije. To mora utvrditi vještačenje.

Međutim, nevezivanje sigurnosnog pojasa višestruko povećava rizik smrtnog stradavanja i teških ozljeda, čak i u vozilima s kvalitetnom konstrukcijskom zaštitom.

Nije prihvatljivo da vozač može teško ugroziti vlastiti život i živote drugih, a da pritom praktički ne računa na mogućnost da će biti otkriven, kažnjen ili ostati bez vozačke dozvole.

3. Na D1 treba postaviti radarske kamere i znatno pojačati policijski nadzor

Na opasnim dionicama D1, posebno na mjestima s dvostrukom punom središnjom crtom, zavojima i povećanim rizikom od frontalnih sudara, potrebno je sustavno postaviti suvremenu opremu za automatski nadzor prometa.

Na konkretnoj dionici na kojoj se dogodila tragedija predlažem postavljanje najmanje dviju nadzornih kamera, strateški raspoređenih tako da učinkovito kontroliraju promet u oba smjera.

Pritom nije dovoljno postaviti samo klasične radarske uređaje za mjerenje brzine. Potrebna je suvremena videonadzorna tehnologija koja može evidentirati nepropisno pretjecanje, prelazak preko pune crte, nekorištenje sigurnosnog pojasa i nepropisno korištenje mobitela, uz ispunjavanje zakonskih uvjeta za dokazivanje prekršaja.

Istodobno treba znatno povećati prisutnost prometne policije na D1, osobito na dionicama s velikim intenzitetom prometa i povećanim rizikom od teških nesreća.

Takva bi oprema rasteretila policiju u rutinskom otkrivanju prekršaja i omogućila usmjeravanje policijskih službenika na ciljane kontrole i najopasnije oblike ponašanja.

Vozač mora znati da ga se može kontrolirati na svakom dijelu ceste i da teško kršenje propisa neće proći nekažnjeno. To je bit izvjesnosti kažnjavanja.

4. Neprirodno velik promet tegljača treba preusmjeriti na autoceste

Drugi veliki problem D1, ali i drugih važnih državnih cesta, jest prevelik intenzitet tranzitnog teretnog prometa.

D1 je u protekla dva i pol desetljeća na brojnim dionicama infrastrukturno unaprijeđena, ali njezinu protočnost, sigurnost i trajnost kolnika ozbiljno opterećuje velik broj tegljača i drugih teških teretnih vozila.

Takva vozila zauzimaju znatan dio prometnog prostora, smanjuju protočnost i povećavaju rizik pri pretjecanju. Na dvotračnim cestama, gdje se promet odvija u suprotnim smjerovima, dugački tegljači predstavljaju dodatni sigurnosni izazov.

Posebno je problematično što se zbog sporijeg kretanja teških teretnih vozila stvaraju kolone, a pojedini vozači osobnih automobila, često nestrpljivi i nedovoljno svjesni rizika, upuštaju se u opasna pretjecanja.

Osim sigurnosti, postoji i ozbiljan problem oštećivanja kolničke konstrukcije.

Opterećenje koje teška teretna vozila prenose na kolnik višestruko je veće od opterećenja osobnih automobila. U cestogradnji se utjecaj osovinskih opterećenja na zamor i oštećenje kolničke konstrukcije opisuje približno četvrtom potencijom osovinskog opterećenja. Zbog toga nekoliko prolazaka teških teretnih vozila može prouzročiti oštećenja usporediva s vrlo velikim brojem prolazaka osobnih automobila.

To znači da se državne ceste koje nisu projektirane za takav intenzitet teškog prometa ubrzano troše, zahtijevaju češće i skuplje obnove, a javni novac nepotrebno troši na saniranje posljedica neodgovarajuće raspodjele prometa.

5. Autoceste su primjereno rješenje za tranzitni teretni promet

Autoceste imaju odgovarajuće projektirane poprečne profile, razdvojene smjerove kretanja, sigurnosne elemente i konstrukciju kolnika prilagođenu velikim osovinskim opterećenjima i intenzivnom prometu teških teretnih vozila.

Stoga je prometno, sigurnosno i gospodarski opravdano da se tranzitni promet tegljača, gdje god postoje odgovarajuće autocestovne alternative, prvenstveno usmjerava na autoceste.

To ne znači zabranu svakog prometa teretnih vozila državnim cestama. Lokalna dostava, opskrba gospodarstva, pristup industrijskim i logističkim objektima te promet prema odredištima koja nisu odgovarajuće povezana autocestama moraju ostati omogućeni.

Međutim, nema opravdanja da se značajan dio tranzitnog teretnog prometa odvija državnim cestama ako postoji odgovarajuća autocestovna alternativa.

Potrebno je prometnom politikom, odgovarajućom organizacijom i ekonomskim instrumentima poticati, a gdje je opravdano i propisima ograničiti, takav tranzitni promet na državnim cestama.

Time bi se istodobno povećale sigurnost i protočnost, produljila trajnost državnih cesta i smanjili troškovi njihova održavanja.

6. Tragedije se ne smiju samo komentirati – iz njih treba izvući konkretne mjere

Svaka ovakva nesreća ponovno pokrene rasprave o brzini, neodgovornim vozačima, policijskim kontrolama, stanju cesta i prometnim propisima. No, nakon nekoliko dana sve se uglavnom zaboravi, a na cestama se nastavlja po starom.

To je neprihvatljivo.

Sigurnost cestovnog prometa ne može se graditi isključivo na apelima vozačima da budu oprezniji. Potreban je sustav u kojem će se najopasniji prometni prekršaji učinkovito otkrivati, sankcionirati i prevenirati, a prometna infrastruktura i organizacija prometa prilagođavati stvarnim sigurnosnim zahtjevima.

Zbog toga predlažem dvije prioritetne mjere:

1. Povećati izvjesnost kažnjavanja prometnih prekršaja sustavnim postavljanjem radarskih i videonadzornih kamera na opasnim dionicama državnih cesta, uz znatno intenzivniji policijski nadzor. Posebno treba kontrolirati brzinu, pretjecanje preko pune crte, korištenje sigurnosnog pojasa i mobitela.

2. Sustavno preusmjeravati tranzitni teretni promet na autoceste, uz odgovarajuće iznimke za lokalni promet i odredišta koja nisu dostupna autocestovnom mrežom.

Tragična nesreća kod Slunja, u kojoj su tri osobe izgubile život, još je jedno teško upozorenje da se sigurnost cestovnog prometa ne može prepustiti slučaju, dobroj volji vozača i naknadnom utvrđivanju odgovornosti.

Kazna koja je samo propisana, a gotovo nikad nije izvjesna, nema dovoljnu preventivnu snagu. A kvalitetna državna cesta, preopterećena tranzitnim teretnim prometom, nije iskorištena na prometno i gospodarski optimalan način.

Vrijeme je da se prometna politika prestane baviti samo posljedicama i počne ozbiljno rješavati uzroke.

Tri izgubljena života kod Slunja obvezuju nas da nešto promijenimo. Ne nakon sljedeće tragedije, nego odmah.