ZAGREB - Uoči sastanka svjetskih čelnika na prvoj UN-ovoj Konferenciji o vodama u posljednjih 46 godina, novo istraživanje pokazuje značajan porast zabrinutosti za dostupnost vode. Čak 58% ljudi diljem svijeta vrlo je zabrinuto, dok 30% kaže da su„izuzetno“ pogođeni nedostatkom vode. Nestajanje i nepouzdan pristup svježoj i pitkoj vodi narušavaju društva, gospodarstva, okoliš i svaki aspekt života kakav poznajemo.
Klimatske promjene usko su povezane s nedostatkom vode - čak 38% ljudi kaže da su „izrazito” pogođeni klimatskim promjenama, dok je značajnih75% barem „umjereno” pogođeno. Suša se često navodi kao jedan od najuočljivijihučinaka klimatskih promjena – 37% onih koji su osobno iskusili učinke klimatskih promjena navodi sušu kao primjer.
- Hidrološka situacija na gotovo svim važnijim rijekama u Europi prošle je godine bila alarmantna, s neviđenim sušama i smanjenjem nivoa površinskih i podzemnih voda. Naše područje je veoma bogato vodenim tokovima, uključujući i Europsku Amazonu, kao prvi UNESCO-ov rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav u pet država. Više od milijun ljudi živi i ovisi o ovim rijekama, a to područje igra vrlo važnu ulogu u borbi protiv klimatske krize. Upravo zbog toga čimbenici koji utječu na nestajanje vode, od suša i klimatskih promjena, do drugih ljudskih aktivnosti poput pregrađivanja riječnih tokova i neadekvatnog gospodarenja prostorom, velik su rizik za naše krajeve - izjavio je Ljubiša Mijačić, voditelj slatkovodnog programa WWF Adrije.
- Hidrološki ciklusi na Balkanu su u suvremenoj povijesti uglavnom imali predvidljiv karakter te su se na temelju takvih informacija definirali sustavi upravljanja i korištenja vodnih resursa. Ovakve iznenadne promjene predstavljaju poziv na uzbunu bez presedana u modernoj povijesti i ozbiljnu prijetnju vitalnim ekološki i ekonomskim interesima u regiji. Danas, više nego ikad, nužna je sveobuhvatna suradnja u području zaštite i upravljanja vodnim resursima, s posebnim fokusom na podizanje kvalitete zdravlja vodenih ekosustava - zaključuje Mijačić.