Dogodile su se tri prometne nesreće  -

FOTO: Ilustracija

U srijedu 13. svibnja 2026. oko 10.10 sati u Požegi u Ulici Stjepana Radića, nepoznati vozač koji je upravljao nepoznatim vozilom, udario je neutvrđenim dijelom vozila u prednji desni dio parkiranog osobnog automobila, a kojeg je prethodno parkirao 47-godišnjak.

Nakon udara vozač je napustio mjesto događaja, a da nije ostavio svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljao. Policijski službenici tragaju za počiniteljem.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonska dogodila se prometna nesreća s materijalnom štetom u mjestu Jakšić u Osječkoj ulici i bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi u Cvjetnoj ulici.

ZAGREB – Hrvatska pošta novom prigodnom poštanskom markom obilježava i čestita Hrvatskoj radioteleviziji njezinih prvih 100 godina. Autor marke je Orsat Franković, dizajner iz Zagreba, a motiv je fotografija televizijskog studija HRT-a. Marka je tiskana u 25.000 primjeraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Svoj put današnji HRT je počeo osnutkom Radija Zagreb 1926. i skorim prvim emitiranjem Radio stanice Zagreb 15. svibnja 1926. godine. Na taj se dan Radio stanica Zagreb oglasila u eteru u 20.30 na srednjem valu. Program je počeo hrvatskom himnom, najavama ravnatelja Ive Sterna i spikerice Božene Begović, a slušatelji su čuli službeni bilten, glazbu europskih skladatelja i petnaestominutne novosti. Od tog dana Radio stanica Zagreb neprekidno emitira program. Trideset godina poslije počelo je prvo televizijsko emitiranje u Zagrebu i početak programa Televizije Zagreb 7. rujna 1956. izravnim prijenosom svečanog otvorenja Zagrebačkog velesajma na južnoj obali Save da bi 15. svibnja 1956. – točno na 30. obljetnicu Radija Zagreb – na Sljemenu bio pušten u rad prvi televizijski odašiljač u tadašnjoj državi čime je u 18 sati počelo prvo televizijsko emitiranje u Zagrebu. Program je bio preuzet s austrijske televizije, a prijenos su građani pratili na televizorima postavljenim u zagrebačkim robnim kućama, uz veliko zanimanje publike.

Od tih davnih godina do danas HRT je izrastao u središnji javni medijski servis neraskidivo povezan s razvojem hrvatskog društva i njegovih institucija. Danas djeluje kao suvremena, multimedijska institucija koja objedinjuje radio, televiziju i digitalne platforme obuhvaćajući raznolike sadržaje – od informativnih i obrazovnih do kulturnih, zabavnih i sportskih. Hrvatska radiotelevizija ima tri nacionalne radiopostaje (Prvi program Hrvatskog radija, Drugi program Hrvatskog radija i Treći program Hrvatskog radija), osam regionalnih radiopostaja (Radio Dubrovnik, Radio Knin, Radio Osijek, Radio Pula, Radio Rijeka, Radio Sljeme, Radio Split i Radio Zadar), osam regionalnih centara, četiri zemaljska televizijska programa (Prvi program, Drugi program, Treći program i Četvrti program), kao i dva međunarodna programa: program HRT – Glas Hrvatske i HRT Int. - Program za Hrvate izvan RH. Posebnu vrijednost Hrvatske radiotelevizije čini njezina bogata arhivska baština s oko 250.000 sati audiovizualnih zapisa, 100.000 sati radijskih zapisa, 30.000 notnih zapisa i 30.000 knjiga.

Prigodna poštanska marka „100 godina HRT-a“ bit će u optjecaju od 15. svibnja 2026., a potražite ju u poštanskim uredima ili u internetskoj trgovini www.epostshop.hr.

Anonimno i dragovoljno predao streljivo i ručnu bombu  -

FOTO: PU požeško-slavonska

U utorak 12. svibnja 2026. na području Pakraca, anonimni građanin dragovoljno je policijskim službenicima predao 40 komada streljiva i ručnu bombu.

Navedeno je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i pohranio u prostorije policije do uništenja.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja - manje tragedija".

ZAGREB - U Narodnim novinama je objavljen Pravilnik o izmjeni Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2026. godinu. Izmjenama je produljen rok za podnošenje Jedinstvenih zahtjeva za 2026. godinu sa 15. svibnja na 1. lipnja 2026. godine.

Jedan od razloga produljenja je kako bismo poljoprivrednicima, koji čekaju odluke o zakupu zemljišta, a koje su potrebne za upis navedenog zemljišta u ARKOD, omogućili dovoljno vremena za upisivanje poljoprivrednog zemljišta u ARKOD i podnošenje jedinstvenog zahtjeva.

Pravilnikom je propisano da u trenutku podnošenja jedinstvenog zahtjeva poljoprivrednik na raspolaganju mora imati poljoprivredno zemljište koje je predmet dodjele potpore, odnosno isto mora biti upisano u ARKOD sustav uz predočenje dokaza o vlasništvu ili posjedu kako je propisano Pravilnikom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta.

Do 1. lipnja je produljen rok i za predočenje dokaza o vlasništvu ili posjedu kako je propisano Pravilnikom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta koji je također objavljen danas u Narodnim novinama. 

Dogodile su se dvije prometne nesreće -

FOTO: Ilustracija

U utorak 12. svibnja 2026. oko 10.10 sati u Požegi u Osječkoj ulici, na parkiralištu, 18-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, uključivao se u promet vožnjom unazad s parkirališnog mjesta da se nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za ostale sudionike te je udario zadnjim dijelom vozila u zadnji dio osobnog automobila kojim je upravljala 40-godišnjakinja, a koja se uključivala u promet vožnjom unazad s parkirališnog mjesta da se nije uvjerila da to može učiniti bez opasnosti za ostale sudionike u prometu.

U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, a na mjestu događaja vozaču i vozačici je naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u Pleternici u Vinogradskoj ulici.

Vozač je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije -

FOTO: Ilustracija

U utorak 12. svibnja 2026. oko 12.30 sati u Požegi u Ulici Pavla Radića, policijski službenici su u prometu zatekli 51-godišnjeg vozača koji je pod zabranom i prije stjecanja prava na upravljanje upravljao osobnim automobilom. Također je utvrđeno da je on višestruki počinitelj prometnih prekršaja.

Vozač je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije te će uz optužni prijedlog u kojem je predložena novčana kazna u iznosu od 2.770,00 eura, zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od 12 mjeseci i 12 negativnih prekršajnih bodova biti priveden na Općinski sud u Požegi, a također mu je privremeno oduzeto i vozilo kojim je upravljao.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 42-godišnjom hrvatskom državljankom s područja Požege koju se sumnjiči da je počinila kazneno djelo „Pranje novca“.

Naime, osumnjičena je tijekom ožujka 2025. na svoj tekući račun kroz više uplata zaprimila novčani iznos od nekoliko desetaka tisuća eura iako je znala da za navedene transakcije nema osnova i da uplaćeni novac potječe od nezakonitih radnji.

Potom je s ciljem prikrivanja podrijetla novca kroz više transakcija sredstva uplatila na svoj Revolut račun.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

792 dana - toliko se u Bjelovaru čeka na prvi kardiološki pregled. U privatnoj klinici, pak, nekoliko dana. Istraživanje koje je proveo kompare.hr usporedilo je liste čekanja u javnom zdravstvu s prvim slobodnim terminima u privatnim klinikama. Razlike u sustavima su ogromne.

Pula rekorder po čekanju, Rijeka najbliža privatnicima

Unutar istraživanja analizirana su četiri česta pregleda – prvi kardiološki pregled, holter EKG, ultrazvuk dojke i abdomena – u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Puli.

Izvor: HZZO liste čekanja (5.5.2026.) / kompare.hr           Cijelu analizu pročitajte na portalu kompare.hr.

Razlike među sustavima najbolje ocrtava primjer KB Dubrava, gdje se na ultrazvuk dojke čeka 477 dana. Kod privatnika se termin dobiva već sutradan. Slično je i s kardiološkim pregledima. U OB Pula pacijent na red dolazi tek za 525 dana, dok mu istarski privatnik otvara vrata već sljedeće jutro.

Ipak, ta “prečica” ima svoju cijenu - Koliko košta pregled kod privatnika?

Cijene pregleda razlikuju ovisno o gradu, klinici i opsegu usluge. Primjerice, ultrazvuk dojke, abdomena i holter EKG-a koštaju između 50 i 100 eura. Prvi kardiološki pregled kreće od 70 do 160 eura, ovisno o tome uključuje li dodatne dijagnostičke pretrage poput EKG-a ili ultrazvuka srca.

Većina Hrvata privatne preglede plaća sama – iako ne mora

Iako HZZO formalno omogućuje povrat “opravdanih troškova” kada pacijent ne može doći na pregled u medicinski opravdanom roku, Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata upozorava da taj rok nije jasno definiran. Zbog toga većina građana privatne preglede plaća iz vlastitog džepa.

Analiza procjenjuje da bi za mlađe od 40 godina, dodatno osiguranje po cijeni od 8,63 eura mjesečno moglo pokriti sve navedene preglede, no većina Hrvata tu mogućnost još uvijek ne koristi. Teo Širola, predsjednik uprave kompare.hr, smatra kako je problem u nedostatku informacija:

„Ovi podaci jasno pokazuju sustav u kojem dostupnost zdravstvene skrbi nije jednaka za sve, već često ovisi o financijskim mogućnostima pojedinca. Paradoks je da rješenje za smanjenje jaza postoji, ali ga koristi tek mali broj ljudi. Primjerice, polica koja pokriva navedene preglede za osiguranike mlađe od 40 godina košta manje od devet eura mjesečno. Najveći problem je što većina pacijenata uopće ne zna da ta opcija postoji.”

Brzina liječenja sve češće ovisi o novčaniku

Hrvatski zdravstveni sustav funkcionira kroz dva paralelna modela: jedan u kojem se na pregled čeka mjesecima i drugi u kojem se do usluge dolazi gotovo odmah, ali uz značajan trošak.

U takvom sustavu, brzina liječenja sve češće ovisi o financijskim mogućnostima pacijenata, a ne o hitnosti zdravstvenog stanja. Time se dugoročno otvara pitanje jednakosti pristupa zdravstvenoj zaštiti – jednog od temeljnih principa na kojem bi sustav trebao počivati.

POŽEGA - Grad Požega, LORA Požega i Dječji vrtić Požega i ove godine sudjeluju u obilježavanju Dana otvorenih vrata EU projekata 2026. Ovogodišnji program posebno je posvećen obitelji, zajedništvu i najmlađima. Pod temom „Obitelj i EU“, aktivnosti će se održati u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana obitelji, uz druženje, igru i predstavljanje projekta izgradnje i opremanja Dječjeg vrtića „Pod gradom“ u Požegi.

Dani otvorenih vrata održat će se 14. svibnja 2026. godine od 15 do 17 sati, a roditelji, djeca i svi zainteresirani sugrađani imat će priliku upoznati novi vrtićki prostor kroz vođeni obilazak objekta te predstavljanje projekta i sadržaja koje novi vrtić pruža najmlađim Požežankama i Požežanima. Poseban naglasak stavljen je na stvaranje kvalitetnog, sigurnog i poticajnog prostora za odrastanje djece, kao i na važnost ulaganja u budućnost zajednice kroz europske projekte.

Za najmlađe posjetitelje pripremljene su vesele animacijske aktivnosti i druženje u dvorištu vrtića kako bi ovaj dan protekao u razigranoj i opuštenoj atmosferi, ispunjenoj smijehom, igrom i dječjom radošću.

Podsjetimo, projekt je započeo u studenome 2023. godine, a ukupna vrijednost građevinskih radova iznosi 3.264.252,41 eura s PDV-om. Projekt je sufinanciran sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od 1.299.621,74 eura.

Izgradnjom i opremanjem vrtića kapaciteti Dječjeg vrtića Požega povećani su za dodatnih 128 mjesta za djecu, raspoređenih u četiri jasličke i četiri vrtićke skupine. Nova zgrada modernog je i funkcionalnog uređenja, projektirana u „L“ tlocrtu, a ulaz u objekt nalazi se iz Ulice Pod gradom.

Dani otvorenih vrata bit će prilika da građani iz prve ruke vide kako europski projekti doprinose kvalitetnijem životu lokalne zajednice te stvaranju boljih uvjeta za odrastanje i bezbrižno djetinjstvo najmlađih sugrađana.

POŽEGA - Povodom obilježavanja prvog Nacionalnog dana osoba s tjelesnim invaliditetom u Coworking centru Panora u Požegi održan je tematski dijalog pod nazivom „Pristupačnost u praksi – izazovi i rješenja“, u organizaciji Udruge osoba s invaliditetom OSI Grada Požege i Požeško-slavonske županije.

Cilj susreta bio je okupiti predstavnike institucija, lokalne i regionalne samouprave, udruga i drugih dionika kako bi otvorenim dijalogom zajednički identificirali izazove pristupačnosti te predložili konkretna rješenja za stvaranje uključivije zajednice. Uz predstavnike udruga, događaju su nazočili zamjenik požeško-slavonske županice Ivan Radošić, zamjenica gradonačelnika Grada Požege Irena Martinek, savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom u Uredu u Osijeku Mario Burek, predstavnici ustanova i drugih institucija.

Tijekom rasprave naglašeno je kako pristupačnost nije privilegija, već temeljno pravo koje osobama s invaliditetom omogućuje nesmetano kretanje, rad i sudjelovanje u životu zajednice. Sudionici su istaknuli važnost promjene društvene svijesti, kao i ulogu udruga koje svojim djelovanjem kontinuirano potiču pozitivne promjene.

 - Kako bismo ostvarili društvo jednakih mogućnosti, prije svega potrebno je mijenjati svijest društva. Svjesni smo da to nije jednostavan proces i da se promjene ne događaju preko noći. Ipak, vjerujemo kako zajedničkim snagama možemo postupno graditi svijest o važnosti pristupačnosti i biti sve bliže cilju stvaranja uključivog društva – naglasila je predsjednica Udruge organizatora, Jelosavka Jakovljević.

Sudionici su upozorili na probleme poput neprilagođenih rubnjaka na pješačkim prijelazima, nedostatka prilagođenih sanitarnih čvorova i odgovarajuće signalizacije. Poseban naglasak stavljen je na važnost jezika i komunikacije, odnosno korištenje izraza „osobe s invaliditetom“ umjesto stigmatizirajućih termina, čime se u fokus stavlja osoba, a ne invaliditet.

Predstavljeni su i primjeri dobre prakse, među kojima su Gradska knjižnica Požega i Glazbena škola Požega, koja je naknadno prilagođena koso podiznom platformom, ali i hotel Zlatni Lug koji je prilagodio pristup, smještajne kapacitete i sanitarne čvorove osobama s invaliditetom. Kao pozitivan primjer organizacije velikih događanja istaknut je i Susret hrvatske katoličke mladeži u Požegi.

S druge strane, ukazano je i na izazove koji još uvijek otežavaju svakodnevni život osoba s invaliditetom. Zamjenica gradonačelnika Irena Martinek istaknula je kako je Grad Požega prepoznao važnost dodatne prilagodbe pojedinih prostora, a naglašeno je kako su i Gradski muzej Požega i tribina NK Slavonija prijavljeni na javne pozive radi osiguravanja sredstava za daljnju prilagodbu i poboljšanje pristupačnosti.

Zamjenik požeško-slavonske županice Ivan Radošić naveo je i primjer Županijske palače, pri čemu se tijekom pripreme projekta obnove zgrade iz 18. stoljeća vodi računa o poboljšanju pristupačnosti. - Važno je što smo se okupili u ovakvom broju jer to pokazuje da slušamo jedni druge i da smo svi na istoj strani – strani rješavanja izazova s kojima se susreću osobe s invaliditetom. Iako postoje određene prepreke, pa ponekad i propusti, najvažnije je da postoji volja za promjenama i zajedničkim djelovanjem.