Sutra je petak, 13. studenoga, datum koji kod mnogih izaziva nelagodu, dok ga drugi doživljavaju kao sasvim običan dan. Iako ne postoje znanstveni dokazi da petak 13. donosi nesreću, praznovjerje povezano s ovim datumom stoljećima je prisutno u različitim kulturama, a dodatno su ga popularizirali književnost, filmovi i brojne urbane legende.
Strah od petka 13. toliko je poznat da postoji i poseban naziv za njega – paraskevidekatriafobija, dok se strah od samog broja 13 naziva triskaidekafobija. Za neke je ovaj datum razlog za dodatni oprez, izbjegavanje važnih odluka ili putovanja, dok drugi u njemu ne vide ništa neobično.
Zašto baš petak i broj 13?
Podrijetlo praznovjerja povezuje se s različitim povijesnim i vjerskim tumačenjima. Broj 13 u zapadnoj se tradiciji često smatra nesretnim, ponajprije zbog njegova položaja nakon broja 12, koji se u mnogim kulturama povezuje s potpunošću i skladom. Godina ima 12 mjeseci, na satu je 12 brojeva, a u kršćanskoj tradiciji poznato je i 12 apostola.
Jedno od najpoznatijih tumačenja povezuje broj 13 s Posljednjom večerom, na kojoj su, prema kršćanskoj predaji, sudjelovali Isus Krist i njegovih 12 apostola. Petak se pak u kršćanskoj tradiciji povezuje s danom Isusova raspeća, zbog čega se spoj petka i broja 13 u popularnim objašnjenjima često smatra posebno nesretnim.
Uz ovaj datum veže se i povijesni događaj iz 1307. godine, kada je francuski kralj Filip IV. u petak, 13. listopada, naredio uhićenje brojnih pripadnika templarskog reda. Iako se taj događaj često spominje kao jedan od razloga nastanka praznovjerja, nema pouzdanih dokaza da upravo od njega potječe strah od petka 13.
Zanimljivo je kako se praznovjerje o petku 13. u današnjem obliku snažnije proširilo tek u novije doba, osobito tijekom 19. i 20. stoljeća.
Crne mačke, razbijena ogledala i prolazak ispod ljestava
Petak 13. često se povezuje i s drugim poznatim praznovjerjima. Među njima su vjerovanje da crna mačka koja prijeđe put donosi nesreću, da razbijeno ogledalo znači sedam godina nesreće ili da prolazak ispod ljestava može izazvati lošu sreću.
Takva vjerovanja prenose se generacijama, premda nemaju znanstveno utemeljenje. Njihova dugotrajnost pokazuje koliko su simbolika, običaji i narodne predaje utjecali na svakodnevni život ljudi.
U nekim zemljama broj 13 izbjegava se čak i pri označavanju katova u hotelima ili poslovnim zgradama, dok pojedine zrakoplovne kompanije preskaču 13. red sjedala.
Ipak, petak 13. nije svugdje simbol nesreće. U Italiji se, primjerice, nesretnim tradicionalno smatra petak 17., dok se u Španjolskoj i dijelovima Latinske Amerike loša sreća češće povezuje s utorkom 13.
Postoji li razlog za strah?
Unatoč brojnim vjerovanjima, ne postoje znanstveni dokazi da se na petak 13. događa više nesreća nego drugim danima. Stručnjaci praznovjerja često povezuju s ljudskom potrebom za pronalaženjem obrazaca i objašnjenja za događaje na koje ne možemo utjecati.
Upravo zbog očekivanja da bi se nešto loše moglo dogoditi, ljudi na ovaj datum ponekad više pažnje posvećuju neugodnim situacijama, dok slične događaje ostalim danima uglavnom ne povezuju s datumom.
Popularnosti petka 13. pridonijela je i filmska industrija, osobito poznati horor-serijal „Petak 13.”, koji je dodatno učvrstio njegovu povezanost sa strahom i nesrećom.
Koliko često imamo petak 13.?
Petak 13. pojavljuje se najmanje jednom, a najviše tri puta godišnje, ovisno o rasporedu dana u kalendaru.
U 2026. godini petak 13. pojavljuje se čak tri puta – u veljači, ožujku i studenome. Sutrašnji petak, 13. studenoga, tako će biti treći i posljednji ove godine.
Za one koji vjeruju u praznovjerja to može biti razlog za dodatni oprez, dok će ostalima biti tek još jedan petak i prilika za početak vikenda.
Bez obzira na brojna vjerovanja, jedno je sigurno – petak 13. sam po sebi nije ništa opasniji od bilo kojeg drugog dana u godini.