U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo službeno su najavljene dvije velike sestrinske akcije, kampanje koje imaju za cilj povećavanje zdravstvene prosvjećenosti tj. pismenosti o dva ključna čimbenika kardiovaskularnog rizika– hipertenziji i dislipidemijama  -

ZAGREB - Riječ je o arterijskoj hipertenziji i programu 70/26, te o hiperkolesterolemiji tj. dislipidemijama i programu „Znaš li svoj broj?“ koje su predstavili akademik Bojan Jelaković u ime Hrvatske lige za hipertenziju, profesor Ivan Pećin u ime Hrvatskoga društva za aterosklerozu, te profesor Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo. Obje akcije sastavni su dio Lova na Tihog ubojicu, trajne javno-zdravstvene akcije koju vodi Hrvatska liga za hipertenziju koje je pokrovitelj Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Prema podacima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, izvijestio je na početku predstavljanja obje misije profesor Capak, u Hrvatskoj je uočen trend porasta smrti od kardiovaskularnih bolesti od kojih je 2022. godine umiralo 39% stanovništva Hrvatske u odnosu na 37% godinu dana ranije. Hipertenzivna bolest nalazi se na drugom mjestu s 9,2% uzroka smrti, ali kada se zbroje svi bolesnici koji su umrli od ishemične bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti, šećerne bolesti i ateroskleroze što su sve bolesnici koji u najvećem broju imaju povišene vrijednosti krvnoga tlaka tada je nepobitno jasno kako je arterijska hipertenzija tihi ubojica broj 1.

Ono što povećava zabrinutost je značajan porast broja umrlih od hipertenzivne bolesti, nadodao je profesor Capak, jer je u odnosu na 2020. godinu u 2022. godini 744 više osoba umrlo od hipertenzivne bolesti. Povišen krvni tlak nalazi se odmah iza pušenja na 2.mjestu i kao uzrok invaliditeta, tj. izgubljenih godina života. Naročito zabrinjava što dvostruko više žena umire od hipertenzivne bolesti u odnosu na muškarce, naglasio je akademik Jelaković. Potrebno se posebno zamisliti što žene 5 puta češće umiru od arterijske hipertenzije nego od karcinoma dojke. Žene svakako moraju nastaviti voditi brigu o preventivnim pregledima dojke, ali bi daleko češće morale voditi brigu o svome ubojici broj 1, a to je povišen krvni tlak. Prema podacima EHUH 2 studije 50,9% odrasloga stanovništva ima arterijsku hipertenziju.Zahvaljujući brojnim aktivnostima stručnih društava svijest o važnosti hipertenzije je u porastu, kao što je i broj liječenih. No, unatoč svim naporima još uvijek svaki drugi bolesnik nije kontroliran, premda u Hrvatskoj imamo sve potrebne lijekove. Najmanji broj kontroliranih bolesnika su oni sa šećernom bolesti, pretili i oni koji konzumiraju prevelike količine kuhinjske soli. Kako bismo suzbili kardiovaskularni pobol i smrtnosti zadali smo si možda ambiciozan cilj, nastavlja akademik Jelaković, a to je da do 2026.godine 70% liječenih osoba s povišenim krvnim tlakom postigne ciljne vrijednosti, tj. kontrolu.

O drugom pogubnom rizičnom faktoru, velikoj opasnosti za kardiovaskularno zdravlje,  hiperkolesterolemiji, govorio je profesor Pećin koji je pokretač drugoga kraka ove velike obrazovne javno-zdravstvene akcije što on već godinama brižno priprema s akademikom Željkom Reinerom. Povišen LDL kolesterol nalazi se na osmom mjestu kao uzročnik smrti. Prema podacima EHUH 2 studije više od 60% odrasle populacije ima poremećaj metabolizma lipida, tek je jedna trećina svjesna, dok se tek svaki četvrti bolesnik liječi, naglašava profesor Pećin. I ovdje je problem zabrinjavajuće često prisutan u visokorizičnih  bolesnika, te je tako tek 25% bolesnika sa šećernom bolesti i 33% bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti koji imaju povišene vrijednosti LDL kolesterola liječeno statinima. Ova akcija nadovezuje se i proširuje aktivnosti koje su Hrvatsko kardiološko društvo na čelu s akademikom Davorom Miličićem i Hrvatsko društvo za aterosklerozu nedavno pokrenuli a vezano je na probir za porodičnu hiperkolesterolemiju.

Glavni cilj oba programa -70/26 i „Znaš li svoj broj?“ - je smanjenje kliničke inercije i povećanje adherencije. Programi imaju dva kraka – jedan je usmjeren općoj populaciji i bolesnicima, a drugi zdravstvenim radnicima. U oba kraka programi će se odvijati na dva načina. Jedan je „klasični“ organiziranjem javno-zdravstvenih akcija i obrazovanjem opće populacije i bolesnika razgovorom i dijeljenjem obrazovnih materijala – za opću populaciju, te stručnim simpozijima, seminarima i kongresima – za zdravstvene radnike. No, najveći dio će se odvijati digitalnim putem preko edukativnih platformi koje priprema i vodi digitalni partner Hrvatske lige za hipertenziju i brojnih stručnih društava koji su partneri Lige, d8solutions. I ovdje postoji dio usmjeren općoj javnosti „Lov na Tihog ubojicu“ i dio usmjeren stručnoj javnosti HealthMed.