PRVOG DANA AUREA FESTA ODRŽAN JE FESTIVAL OBIČAJA -
Festival običaja i svečana povorka svih sudionika
Svečanom festivalskom povorkom svih sudionika Požeškim ulicama do velike pozornice na Trgu sv. Trojstva započele su i ostale priredbe festivala svih festivala, Aurea festa. Povorku su činile Povijesne postrojbe Požeška građanska straža i Trenkovi panduri koji su donijeli i festivalske zastave koje će se vijoriti na središnjem trgu svih sedam dana festivala. Slijedili su Gradska puhačka glazba i kulturno umjetnička društva, te svečano ukrašene zaprege konjogojstvenih udruga s područja Požeštine.
Dobrodošlicu svima njima kao i mnogim Požežanima i njihovim gostima koji su se okupili na središnjem trgu poželio je glavni direktor Aurea festa Valentin Veljko Škorvaga navodeći kako će s novom koncepcijom festivala Požega biti središte ne samo Slavonije već i puno šire i to u onom najljepšem od običaja do potpuno novih glazbenih izričaja.
Okupljene je pozdravio i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, te požeški gradonačelnik Vedran Neferović koji je ujedno i otvorio Aurea fest.
Zahvaljujući Aurea festu grad Požega, ali i Požeško-slavonska županija idućih će dana rekao je Neferović živjeti u znaku pjesme ali i u onom istinskom duhu Slavonije.
Upravo duh Slavonije vjerno su kroz običaje prezentirala mnoga folklorna društva i povijesne udruge. Pune ruke posla već od prvog festivalskog dana imala je Marija Potnar iz Požege koja je na staroj Singerici, prezentirala "šlinganje". - Mašina je uistinu stara iz 1870. godine no ja više volim te stare mašine nego one na struju. Nekako mi više leže. Ovaj sam posao naučila od svoje mame koja je i sama voljela ručni rad a i meni je to vrlo zanimljivo. Kod kuće imam i dva stana tako da se sada pripremam i za tkanje - doznajemo od Marije koja ističe da mladi baš i ne pokazuju veliko zanimanje za "šlinganjem". - Za šlinganje se koristi i posebna vrsta konca. Da bi se ovaj jedan konac "ušlingao" treba deset sati rada, a eto ja sam ni sama ne znam već koliko takvih konaca potrošila. Taj je konac čvrst i sjajan i lijepo se ističe na tkanini - navodi dalje Marija dok rukama i nogama spretno i vješto barata mašinom.
U pješačkoj su zoni dio svojih običaja zajednički pokazala folklorna društva KUD "Orljava" iz Pleternice te "Svilenka" iz Buka.
- Još uvijek dio naših članova ima velikih obveza pa smo odlučili zajedno nastupiti sa žetvenim radovima te pjesmama i plesovima iz Požeštine. KUD Poljadija iz Grabarja ima običaj striženja ovaca i preradu vune jer su taj običaj imali i na svojoj smotri folklora. O ovom običaju zapravo ljudi jako malo znaju i kada smo ga prvi put tamo daleko 1983. godine prikazali u Pleternici, a zaprege "zastrli" vunenim pregačama svi su komentirali da to nije paorska nošnja, no jeste. Jedno je što se mi sjećamo od naših baka a posve drugo ono što je bilo prije njih. Zato dobro dođu ovakve i slične smotre da ljudi nešto novo nauče i vide - kaže voditeljica KUD-ova Brankica Potnar dodajući kako se nekada sve radilo od vune i lana i to kod kuća. U planu joj je održavanje radionice u sklopu koje bi se radila rekonstrukcija "gunjca" od ovčje vune a za to ima punu potporu i od ovdašnjih ovčara. Sada bi, dodaje i žene trebale naučiti kako se to sve radilo od pranja do češljanja vune i drugih poslova koji s današnje perspektive nisu ni malo jednostavni.
Da originalne replike tih starih nošnji i te kako imaju smisla potvrđuje i činjenica da je primjerice nedavno u Novoj Gradiški i tamošnjem natjecanju "Nismo mladi al smo lipi" Anđelka Šivo iz Pleternice u konkurenciji 17 snaša s replikom nošnje osvojila izvrsno četvrto mjesto.
Sve simpatije publike prve je večeri pobralo i GKUD "Požega“ čiji su članovi prezentirali običaj poklada. - U životu Slavonaca poklade su uvijek zauzimale važno mjesto. To je vrijeme ludovanja, veselja, pjesme, prekomjernog trošenja hrane i pića. Nekada su poklade počimale već od Tri sveta kralja i trajale sve do Korizme, a pokladarci koji su se pjevali jasno su govorili o ludostima tih dana. Čoraci, maškare ili šafingari ophodili su selo, organizirali zabavu, usput pjevajući bećarce-pokladarce, plešući uz svirače. U poklade je išlo i staro i mlado. Poklade su i ludi su dani, meni mama u kolo ne brani - rekla je voditeljica društva Vesne Kožul koja je običaj poklada pripremila s voditeljem tamburaša Nenadom Kovačevićem.
Nadkuhavanje starinskih jela
Posebno interesantno je bilo natjecanje u kuhanju starih autohtonih jela naših krajeva, koje je u obliku natjecanja organizirao Muzej u loncu i Anđeoska kuhinja. Natjecali su se požeško-slavonski župan Alojz Tomašević i požeški gradonačelnik Vedran Neferović u pripremanju „gojtana“, te velički načelnik Vlado Boban i požeški dogradonačelnik Darko Puljašić u pripremi „cicvare“. Kuhalo se po starim receptima uz asistenciju kuhara Anđelka Ledića i ravnateljice požeškog muzeja Maje Žebčević Matić. Pokazalo se to više nego očekivano interesantno za gledatelje, prolaznike i goste, koji su se zdušno uključili u navijanje, ali kasnije i u degustaciju jela i ocjenjivanje tko je bio uspješniji. Nadkuhavanje će se nastaviti svaki dan poslijepodne, a očekuju nas brojni zanimljivi gosti, a svaki dan se kuhaju i druga jela, pa će na repertoaru biti vine supa, kipfelkoch, bazlamača, trganci sa sirom, vinogradarski ćevap, liptauer, majsko vino, pašteta od čvaraka, i dr.
