Prikazujem sadržaj po oznakama: Gradski muzej Požega

10. NOĆ MUZEJA POŽEGA 2015. -

 POŽEGA – Muzeji Hrvatske po 10. puta su obilježili specifičnu manifestaciju, Noć muzeja, a već nekoliko godina pridružuje im se i Gradski muzej Požega. Glavna tema ove godine i cijela noć bila je posvećena Nikoli Tesli, stoga je on osobno i otvorio požešku Noć muzeja. Njegovi izumi zadužili su čovječanstvo, a sva današnja tehnologija počiva na nekome od njegovih izuma, stoga su pozvani svi nakon njegovog pozdravnog govora i dobrodošlice da naprave svoj selfi zajedno s njim.

 Tema koja se protezala kroz cijelu požešku Noć muzeja bila je pod temom, „a sve je počelo prije struje“, „ljubav, erotika i seksualnost u umjetnosti i narodnim običajima“. Nekoliko izložbi i postava u tri dvorane muzeja imale su protkanu kroz sebe tu temu, a etnografska izložba pod nazivom „Dvoje leglo, troje osvanilo - Vezena ponjava“ Požežani su vidjeli poznatu kolekciju Muzeja Brodskog Posavlja.

“Vezena ponjava” – gostujuća etnografska izložba

- Na izložbi su prezentirani vuneni prekrivači – krpane ponjave, najstarija i najvrednija građa Etnografskog odjela Muzeja Brodskog Posavlja. Ove vezene ponjave, odnosno šareni pokrivači geometrijskih, biljnih, zoomorfnih I antropomorfnih motiva predstavljaju jedinstvenu pojavu u tradicijskom narodnom stvaralaštvu Hrvatske. Izvezene simboličkim motivima plodnosti, sreće i zaštite od uroka, prekrivale su krevete mladenaca u prvoj bračnoj noći, kao i u prvim godinama braka, te su kao takve bile neizostavni dio svadbenih običaja. Prvi put su predstavljene javnosti prije 16 godina izložbom pod nazivom “Dvoje leglo – troje osvanilo”, koja je obišla gradove Hrvatske, ali i gradove izvan nje, poput Budimpešte (Mađarska), Buenos Airesa (Argentina), Santiaga (des Chile (Čile), Pertha (Australija).

 Krpane ponjave su u podlozi otkane jednobojnom vunom, sastavljene iz tri ili četiri dijela, na kojoj se potom vezlo raznobojnom vunom. Izrađivale su se isključivo u okolici Slavonskog Broda krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Datirati ih je moguće jer su na nekim primjercima vezilje izvezle godinu nastanka, pa čak i svoje ime. Tako najstarija ponjava iz Zbirke potječe iz 1893. godine. Mnoštvo izvezenih motiva svojim simboličkim značenjem trebalo je prenijeti plodnost na mladence, ali i zaštiti ih od uroka, zlih pogleda. Najčešći su motivi bile gljive kao simbol plodnosti, bračne veze, sreće i životne snage. Zatim čest motiv su i ogledala koja su poznata sredstvo zaštite protiv uroka – rekla je o izložbi na njenom otvaranju viša kustosica Dubravka Matoković.

Osim bogatstvom i simbolikom motiva, koji vuku svoje porijeklo još iz prapovijesti, ponjave predstavljaju i izvanredno likovno dostignuće, čiji se kreativni dosezi njihovih vezilja mogu usporediti s modernom likovnom umjetnosti 20. stoljeća u koju se savršeno uklapaju.

Intima u umjetničkim djelima

 Naziv je izložbe iz fundusa Gradskog muzeja u Požegi koji je postavljen u drugoj dvorani. – Djela koja nisu bila za široku javnost čuvala su se skrivena od pogleda. Bila su posebno naručivana ili su slikana tek za prijatelje koji će ih zadržati za sebe. Stjecajem različitih okolnosti, nasljeđivanjem, a zatim otkupom ili darovanjem našla su svoje mjesto u muzejima i galerijama. Postajući dio zbirki pojedinih slikara, dio većih cjelina, koje su bile svjedokom slikarevih radova različitih tema, mrtvih priroda, portreta, pejzaža i drugih manje su se sagledavale i primjećivale. I danas, brojna takva djela se ne prezentiraju javnosti, jer je to na neki način očito bila i želja autora, koji su radove s ovom temom držali dalje od javnosti. neka su ipak, rekli bismo, publici dozirana ne razmišljajući kako će tko na njih reagirati pa su nerijetko izazvala i zgražanje javnosti – rekla je na otvaranju postava intime, viša kustosica Lidija Ivančević Španiček pojasnivši da se crtanje akta na Likovnoj akademiji izučava kroz sve godine studija, ali da ti studentski radovi nisu izlazili u javnost.

– Crtali su ih svi umjetnici ali većina ih nikada iz obzira prema široj javnosti nije izlagala. Oni su postali veća strast za kolekcionare koji su ponekad uz kustose, koji su se htjeli istaknuti ovom temom, često i sablažnjavali javnost, a neke i ohrabrivali. Mali broj djela s ovom temom, posve intimnog karaktera koja su izložena u ovom malom prostoru, tek su napomena da poštujemo želje umjetnika i kolekcionara im držimo ih tamo gdje bi ih držao onaj koji ih je naslikao ili naručio, podalje od javnosti jer su ipak slikana poput najosobnijeg dnevnika.

U sklopu teme prikazan je i dokumentarni film Bogdana Žižića „Miroslav Kraljević“ u kojemu su Igor Zidić i Bogdan Žižić posebno obradili temu erotike u Kraljevićevim djelima.

 Velika šarena ponjava

 Radionica pod tim imenom organizirana je za učenike osnovnih škola grada Požege a na radionici se pridružio i Izviđački odred Jozo Koutni iz Požege sa dvadesetak najmlađih izviđača. Radili su motive sa izloženih ponjava u tehnici kolaž papira. Između pojedinih izložbi zabavljao nas je novo formirani tro iskusnih glazbenika, Trio corde, koji je izvodio najljepše ljubavne pjesme, a kasnije u noć i one malo žešće. Ispred muzeja na štandu je jedina požeška vinarica Antonija Hart nudila svoja kvalitetna vina za zagrijavanje, a djelatnice muzeja pekle su staru autohtonu poslasticu porijeklom iz Gunje, slane gojtane.

Natpjevavanje škakljivim bećarcima

 Zanimljiva tema koja je uslijedila nakon priče o bećarcima, za koje svi znamo što su, i projekcije animiranog filma „Bećarac“ Požežanina Zlatka Boureka, privukla je stvarno puno publike koja je napunila dvoranu. Uslijedilo je natpjevavanje onih škakljivih, „sramotskih bećaraca“ kazale bi naše bake. Započeli su mladi dečki iz tamburaškog sastava Rubato iz Nove Gradiške, a pridružili su im se i posjetitelji, u kojemu se najviše cijenio i najviše pljeska dobio onaj manje poznatiji, a pravo škakljiv. Tema su najviše baje, curice i njihovi odnosi, ali i karakter kojega bećarac na duhoviti i erotski način opisuje.

 Ljubav, seksualnost i erotika u umjetnosti

 Tema je koja je započela u 23,30 u kasne sate, rekli bi u narodu, a i bila je određena samo za odrasle. Obradila je Salamonovu „Pjesmu nad pjesmama“ koju su izveli glumci Marijana Matoković i Ivan Vukelić. Posebno je bilo razgovora o Friedrichu Solomonu Kraussu, požeškom etnologu i seksologu, nakon čega je uslijedila i diskusija i razgovor na temu ljubavi, erotike i seksualnosti u umjetnosti, znanosti i narodnim običajima.
Naravno da je sve završilo najljepšim ljubavnim u izvođenju Trio corde, uz tortu i šampanjac i afterpartyjem.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Vladimir Protić/Vanja Protić

VRIJEDNA DONACIJA POMOĆI ĆE U SVAKODNEVNOM RADU -

POŽEGA - Drvna industrija Spin Valis koja se ubraja među uspješnije izvozne tvrtke Požeško-slavonske županije tijekom cijele godine nastoji poduprijeti rad mnogih udruga, društava ali i institucija. Tako je vrijednu donaciju, printer za fotografije u vrijednosti od 20-ak tisuća kuna dobio i Gradski muzej.
Podsjećajući na dugu tradiciju drvne industrije Spin Valis u Požegi koja datira još od davne 1950. godine kada je pod imenom Lipa s desetak radnika započela proizvodnju, predsjednik Uprave Zdravko Jelčić osvrnuo se na razvoj tvrtke sve do današnjih dana.
- Danas imamo 500 zaposlenih i stalno ulažemo u nove tehnologije, nove proizvode i znanja te nova tržišta. Od 1992. godine do danas uložili smo više od 150 milijuna kuna što se pokazalo kao dobar put. Danas smo ne samo regionalni lider već smo i šire prepoznatljivi kao uspješan proizvođač namještaja iz masiva u Europi i danas radimo s prestižnim kućama i svjetskim lancima za distribuciju namještaja. Skoro 90 posto svoje proizvodnje plasiramo na inozemno tržište u 30-ak zemalja i jedini smo iz Hrvatske koji proizvodimo i podajemo namještaj za američko tržište - rekao je Jelčić podsjećajući kako su trenutačno u Spin Valisu u tijeku velika ulaganja u kogeneracijsko postrojenje jer su upravo u energetiku najviše ulaže u Europi pa i svijetu.
- Desetak milijuna eura trenutno je vrijedna investicija a radi se o kogeneraciji i pratećoj infrastrukturi, znači proizvodnja 8,8 megavata topline i 1,5 megavata električne energije iz domaće sirovine i otpadnih materijala što iz Spin Valisa što iz ostalih okruženja. Tako da idemo na čistu ekološku proizvodnju električne energije. Svi su naši proizvodi na tom principu, znači proizvedeni iz čistih ekoloških materijala. S tim se ponosimo i to planiramo i dalje raditi - rekao je Jelčić iskazujući zadovoljstvo što Spin Valis može pomoći drugima pa i Gradskom muzeju te da ovaj čin samo potvrđuje kako je moguća suradnja između industrije i kulture.
Jelčić je ravnateljici muzeja Maji Žebčević Matić uručio darovnicu čestitajući ujedno i 90. obljetnicu Gradskom muzeju.
Svoje goste ravnateljica je počastila vrućim fruštukom, Austro-Ugarskim specijalitetom, po austrijski pofezne, a po ugarski bundaškenjer ili kako bi u Slavoniji rekli pohanim kruhom na masti, vrućim čajem zaslađenim domaćim sirupom od šećerne repe, zamjenom za šećer kakav se nekada proizvodio u požeškim selima.

GRADSKI MUZEJ POSTAVIO POSLJEDNJI PRIVREMENI POSTAV SVOJE GRAĐE  -

POŽEGA – Obilježavajući svoju 90. godišnjicu postojanja požeški Gradski muzej postavio je i svoj Posljednji privremeni postav u zaista skučenom prostoru, u očekivanju skore cjelovite rekonstrukcije i uređenja muzeja. - Ovaj komadić prošlosti, ovi naši divni predmeti smješteni u dosad najmanjem i najneuvjetnijem prostoru, da svakom đaku, svakom turistu, svakom putniku namjerniku pričaju koliko zapravo Požega i njena okolica vrijede u kontekstu povijesnog i kulturnog događanja cijele Hrvatske. Da ćemo ovako stiješnjeni izdržati do adaptacije našeg kompleksa i dočekati budući stalni postav na tisuću kvadrata, kojega svi zajedno očekujemo – istakla je v.d. ravnateljica muzeja Maja Žebčević Matić i zahvalila se gradu Požegi na razumijevanju i svim partnerima koji su pomogli ispričati 8.000 godina staru povijest. Svi predmeti su samo jedan dio priče, a važan je i onaj ljudski faktor koji već 90 godina, od osnivača Julija Kempfa, pa do današnjih djelatnika preko svih muzejskih entuzijasta skrbi za sve u neprimjerenim uvjetima.
- Grad Požega ima jednu bogatu kulturnu baštinu, a da bismo riješili problem muzeja koji već godinama stoji, željeli smo napraviti jedan realan projekt, koji je sada završen. Pripremili smo ga da bude konkurentan za natječaj putem Europskih fondova i nadamo se da će to biti jedno od kvalitetnijih rješenja za Gradski muzej u Požegi. Velika je to investicija koja se samo u građevinskom dijelu kreće oko 20 milijuna kuna, a na taj dio dolazi još sva potrebna oprema za interijer koji je stvaran prema mišljenu struke. Činjenica je da su takvi objekti izuzetno skupi za svaki grad. Požega zaslužuje jedan takav objekt i nadam se da ćemo na natječajima moći privući ta sredstva – rekao je požeški gradonačelnik Vedran Neferović otvarajući izložbu Privremenog postava muzeja.

POŽEŠKI GRADSKI MUZEJ UZ 90. OBLJETNICU -

POŽEGA - U godini kada Gradski muzej Požega slavi 90. obljetnicu postojanja v.d. ravnateljica muzeja Maja Žebčević Matić, najavila je skoro otvaranje izložbe privremenog postava muzeja, nada se posljednjeg, jer požeškom muzeju slijedi skora obnova i uređenje. Naime, grad Požega je preko svog ureda za EU fondove aplicirao projekt obnove kompleksa muzeja pod nazivom musEUm Possega, kojim se planira proširenje prostora, adekvatno uređenje postojećih prostora prilagođenih izlaganju velike količine muzejske građe. Bit će to ukupno 1.000 kvadrata muzejskog prostora u kojem će se kretati principom kružnog toka kroz sve tri zgrade muzeja.
- Ovaj privremeni postav dugo smo pripremali jer skoro šezdesetak tisuća predmeta koje muzej posjeduje, morali smo izabrati sve nekoliko i uguramo uz sve naše muzeološko znanje u našu najvlažniju izložbenu prostoriju. No jedno veliko vjedro vode prosuli smo za sreću kada se kompletirao cijeli projekt i poslao za Zagreb i EU. Zahvaljujem se našem gradonačelniku Vedranu Neferoviću, na poticajnoj energiji i na suradnji koju je uložio u ovim našim nezahvalnim uvjetima, od manjka osoblja, prostora a novaca i da ne spominjem, što poštuje našu struku i osigurava nam što kvalitetniji rad – rekla je Maja Žebčević Matić, najavljujući za nekoliko dana otvaranje tog posljednjeg privremenog postava, koji će biti izložen na 60 kvadrata u kući Kraus i najstarijoj izložbenoj dvorani. Na izložbi će biti ispričana priča kronološki od arheoloških predmeta, priču prošlosti Požeštine kroz 8.000 godina, te kroz povijest umjetnosti i etnologiju ispričati o sličnostima i razlikama grada Požege i okolnih sela kroz lik žene iz svakodnevnog života, kroz obrtničke djelatnosti i događanja koji su je pratili.

PRVA DOBITNICE NAGRADNE EDUKATIVNE MEMO IGRE 'ČUVAJ GLAVU!'  -

POŽEGA – Kada je prije dva tjedna javno promovirana on line memory igrica „Čuvaj glavu“ povodom obilježavanja 90. godišnjice osnivanja požeškog Gradskog muzeja, nitko se nije nadao tako velikom odazivu igrača, od malih do onih starijih. – Zapravo očekivali smo da će se najveći broj igrača pronaći među učenicima, osnovcima i srednjoškolcima, no iznenadili smo se da zapravo puno igrača koji igraju ovu igricu preko svog računala dolazi iz redova građana srednjih godina pa i onih starijih – rekla je v.d. ravnateljica požeškog muzeja Maja Žebčević Matić.
Ubrzo se pojavio i prvi pobjednik, 35-godišnja Osječanka, Mirela Majer, magistra prehrambene tehnologije, zaposlena u KBC Osijek kao voditelj odjela prehrane. - Velika mi je čast i radost što sam upravo ja prva dobitnica vaše memory igre. Igrica je jako zanimljiva i svima je preporučam za opuštanje i zabavu, a naravno i za pokušaj osvojiti vaše predivne nagrade. Ovo je izvrstan način za promociju 90. godina Gradskog muzeja Požega, te za osvajanje prefinih slastica tvornice čokolade Zvečevo iz Požege. Kako sam po struci inženjer prehrambene tehnologije posebno sam se oduševila slatkim poklonima – rekla je nakon saznanja da je postala prva dobitnica Mirela Majer, koja svoje slobodno vrijeme provodi u društvu supruga, tek nedavno udata, te obitelji i prijatelja. Njena strast posljednjih nekoliko godina je igranje nagradnih igara i za sada ima dosta uspjeha te osvojenih nekoliko nagradica.

NOĆ MUZEJA U POŽEGI S NOVIM AKTIVNOSTIMA IZ SATA U SAT  -

POŽEGA – Noć muzeja 2014. u Gradskom muzeju Požega donosila je nove aktivnosti iz sata u sat, koje su se odvijale u prostorijama muzeja ali i na prostoru ispred muzeja. Posjetitelja je bilo stalno od 18 sati kada je započeo muzejsko edukativni projekt „Kraljević iz oka gimnazijalaca“, pa do body painting sessiona i računalne memo igre poslije ponoći, a svoju besplatnu ulaznicu uzelo je ukupno 1.448 posjetitelja. Time je postignut rekord u požeškom muzeju, ali i nikada toliko aktivnosti za same posjetitelje što je svakako bilo presudno za ovaj veliki interes i posjet. – Upravo ovaj bogati program koji smo pripremili i dvije velike obljetnice koje obilježavamo, 90. godina požeškog Muzeja i 140. godišnjica osnivanja vatrogasaca doprinijeli su da dobijemo ovoliko puno zainteresiranih za Noć Muzeja. Dobar marketing oko cijele priče zainteresirao je ljude i vratio ih u muzej, što je za nas djelatnike posebno zadovoljstvo – rekla je v.d. ravnateljica muzeja Maja Žebčević Matić.
Kroz muzejsko edukativni projekt o Kraljeviću KRUG-ovci iz Opće i Katoličke gimnazije predstavili su su svoj doživljaj djela Miroslava Kraljevića s njegove nedavne retrospektivne izložbe u požeškom muzeju, a mlade dame i mladići kostimirani u odjeću i s frizurama stotinjak i više godina unazad taj dojam su jasno istakli.
Kako Dobrovoljno vatrogasno društvo Požega slavi 140 godina svoga postojanja, muzej nas je vratio upravo u to vrijeme i prve vatrogasne plesove. Rekonstrukcija takvog jednog plesa, vraća nas u početak 20. stoljeća i vrijeme oko Marinja, kada se tradicionalno i održavao poznati Vatrogasni ples. Za glazbu je bio zadužen češki glazbeni sastav Bohemia, vatrogasci u svojim svečanim uniformama i članovi GKUD Požega u svojim starogradskim nošnjama dočarali su nam pravi vatrogasni bal. Na zidovima dvorane za bal bila je postavljena izložba starih razglednica Požege, koju je pripremila muzejska savjetnica Lidija Ivančević Španiček. Uz ples vidjeli smo i kojim su se društvenim igrama zabavljali Požežani iz tog vremena, a cijela dvorana uspješno je odigrala igru „šalji dalje ukrasni paket“.
Što su jeli naši stari
Kako se nekada jelo i što se pilo kroz dugu povijest Požege imali smo prilike vidjeti ispred muzeja gdje su se pripremali vinogradarski čevap i tradicijska jela, ali i tadašnji fast food. Razni namazi na malenim kriškama kruha bile su preteče današnjeg cateringa, a paštete od šunke, jetrice s dodatkom luka i crvene paprike odlično su se slagale uz liker od crvenog vina, majsko vino, kuhano vino i domaće pivo. Namaz od čvaraka s svinjskom masti bio je poslastica onda, a danas se ponovno vraća na slavonske stolove, jedina razlika je što je danas čvarak, već gotovo nestao, astronomski skup i košta kao najfinije delicije.
Posebne su bile slastice, kojih je bilo desetak vrsta, uz poznate požeške pijance, ili požeške fakine, poderane gaće, čvarnjače, luksuzna peciva, kipflkoch i dr.
Oslikavanje povijesnih kostima
U kasnijim satima veliki broj publike privukao je Body painting session i oslikavanje povijesnih kostima na golo tijelo živih skulptura. Već okušani umjetnik i majstor Nikola Radmirović prikazao je kako nastaje stari slavonski motiv s narodne nošnje koji se zračnim kistom nanosi na golo tijelo, ovaj puta na tijelo mlade djevojke, modela Nikoline. Ona je ovo „oblačenje“ prošla od faze toplesa, do konačnog nanosa narodne nošnje, tako da su svi posjetitelji na kraju zaboravili da je i dalje pred nama ona gola, a zapravo vješto „obučena“ u narodnu nošnju.
Nakon 24 sata startala je i edukativna računalna memo igra „Čuvaj glavu“ koju je prezentirao glumac Robert Ugrin. Igra se on line preko interneta i za sada je nagradna za sve igrače koji savladaju sve nivoe i dođu do kraja igre.

GRADSKI MUZEJ U POŽEGI ZA SVOJU 90. GODIŠNJICU  -

POŽEGA – Cijelu ovu godinu nizom manifestacija Gradski muzej u Požegi obilježit će 90. godišnjicu postojanja, a kroz to će promovirati požešku baštinu i tradicijske vrijednosti te popularizirati dolazak posjetitelja u muzej. - Povodom toga predstavljamo zanimljiv projekt koji je prije nekoliko mjeseci objedinio prave ljude na pravom mjestu, u pravo vrijeme. Hvala svima što smo vjerovali jedni drugima i dogurali do ovog uzbudljivog časa, kada igru prepuštamo medijima i igračima, hvala vama što vjerujete u ovaj projekt. Naime, nagradna edukativna online memorijska igra „Čuvaj glavu!“ arheološkog odjela Gradskog muzeja Požega i Zvečeva u produkciji marketinške agencije Točka, u potpunosti je domaći požeški proizvod koji će tijekom cijele godine na vrlo širokom području promovirati požešku baštinu, požeški proizvodi i požeško znanje – rekla je v.d. ravnateljica Muzeja Maja Žebčević Matić te pustila igricu u rad do koje mogu doći svi koji su povezani na internet putem svojih računala.
„Čuvaj glavu!“ je projekt kojim Gradski muzej Požega kroz svjetski poznate romaničke rudinske glave predstavlja javnosti u svojoj 90. obljetnici, najstariji, arheološki odjel i najmlađu kustosicu, Mirelu Pavličić, dipl. arheologinju, autoricu ove edukativne igre koju će uskoro zaigrati cijela Hrvatska i šire. - Online igru Čuvaj glavu! zamislili smo kao klasičnu igru memorije s ciljem promocije kulturne baštine Požeške kotline i arheologije, odnosno Gradskog muzeja Požega. A igra nam se učinila prikladnom da zainteresiramo javnost, u prvom redu djecu, za važnost kulturne baštine i da promoviramo rad Muzeja. Iako u odjelu imamo raznovrsne predmete, odlučili smo se za rudinske glave kao nešto što je najznačajnije s ovog prostora i po čemu je Požeška kotlina poznata i van granica Hrvatske. Osim toga rudinske glave su i vrlo slične, a opet vrlo različite te su nam se učinile prikladnima za ovu vrstu igre. U našem muzeju čuva se 17 primjeraka ovih glava koje potječu s lokaliteta benediktinskog samostana sv. Mihovila na Rudini koji se u pisanim dokumentima prvi put spominje 1279. godine. Spomenula bih Dubravku Sokač Štimac koja je 1980-ih godina provela istraživanja ovog lokaliteta te pronašla 5 primjerka rudinskih glava. Naime od 1956. godine u Gradski muzej Požega pristizali su razni predmeti, bilo otkupom, bilo poklonom pa tako i ove glave, ali sve do pronalaska glava u samim arheološkim istraživanjima nije se moglo sa sigurnošću reći otkud one potječu. Tek kad su ove glave pronađene na Rudini 1981. i 1986. godine, moglo se sa sigurnošću reći da potječu s ovog lokaliteta. Pojedinosti o ovom lokalitetu i istraživanjima saznat će i igrači jer igra ima edukativan karakter – pojasnila je Mirela Pavličić, a predstavljanju je nazočio i mr. sc. Marin Pucar, predsjednik Uprave Zvečeva d.d. koja je svesrdno pomogla u realizaciji igre i sponzor je nagrada za najbolje igrače, jer igra je i nagradna. Igru možete potražiti na http://www.cuvaj-glavu.com/
(AGM Kruna)

POVODOM 150 GODINA ROĐENJA I 95 GODINA SMRTI DRAGUTINA LERMANA  -
 
POŽEGA – Cilj ovog projekta je bio pokretnom izložbom na 12 panoa koja je obišla sve osnovne i srednje škole u Požegi animirati učenike viših razreda osnovnih škola i učenike srednjih škola da dobiju više saznanja o Dragutinu Lermanu, te kroz jednu društvenu igru „Lermanologija“ zainteresirati učenike za dodatna saznanja o ovom velikom istraživaču, rođenom Požežaninu. Ujedno je bolje uspostavljen i odnos muzej – škola te povećan broj posjetitelja, što je posebno značajno pred skoro obilježavanje 90 godina Gradskog muzeja u Požegi.
- Vrhunac ovog projekta i suradnje muzej – škole dogodio se kada je Lermanologija kao izložba postavljena u izložbenom prostoru muzeja, gdje su konačno otkriveni skriveni muzejski predmeti to na svetog Nikolu, kada je muzej simbolički ušao u 90. obljetnicu postojanja – rekla je v.d. ravnateljica Maja Žebčević Matić.
Na izložbi su nagrađeni učenici koji su u igri otkrili skrivene predmete, a nagrađeni su muzejskim suvenirima i slatkim paketima.
Lermanologija se nastavlja prikazivanjem dokumentarnog filma i predavanja o afričkim putovanjima Dragutina Lermana.

POŽEŠKI MUZEJ DOČEKUJE SVOJIH 90 GODINA  -

POŽEGA – Najavu niza događanja povodom obilježavanja 150. godišnjice rođenja velikog afričkog istraživača Dragutina Lermana i 90. godišnjice osnivanja Muzeja u Požegi priopćila je v.d. ravnateljica Maja Žebčević Matić. Projekt Lermanologija obišao je do sada devet osnovnih i srednjih škola, a sada predstoji finale i velika izložba u prostorijama muzeja, čije otvorenje se najavljuje za 06. prosinca u 18 sati. U sklopu projekta cijeli slijedeći tjedan očekuje nas niz događanja, projekcija dokumentarnog filma „Dragutin Lerman“ redatelja Lawrencea Kiirua, predavanje dr. sc. Mirele Altić Slukan „Pod afričkim nebom – tragom Lermanovih istraživanja u Kongu“, veliki turnir učenika svih osnovnih i srednjih škola u društvenoj igri „Lermanologija“, predavanje redatelja Lawrencea Kiirua, projekcije filmova o Africi.
Građani i posjetitelji izložbe moći će se uključiti i u društvenu igru „Lermanologija“ tako da pronađu 12 skrivenih muzejskih predmeta skrivenih u 12 panoa koji prikazuju život i rad Dragutina Lermana, i pri tome osvojiti vrijedne nagrade.
I projekt Muzej u loncu uključio se u Lermanologiju, pa su za te dane pripravljeni kolači po starim receptima iz 1940. godine. Maja Žebčević Matić predstavila je i novinarima kao prvima ponudila na degustaciju „Kongo šnite“, a po starim receptima iz kuharica rukom pisanih, pripremit će se i „Crnačke glavice“, „Crnca u košulji“, „Crnca s višnjama“ i još nekoliko recepata s asocijacijama na daleku Afriku.
Predstavljen je i kalendar Gradskog muzeja s temom Muzeja u loncu, koji na svakom listu ima motiv jedne stare požeške razglednice, ali svaki mjesec ima jedan recept starih požeških jela. U sljedećim godinama na tu temu planira se objaviti većina starih i isprobanih recepata tradicijskih jela stare požeške kuhinje kao trajna vrijednost.

Projekt "Lermanologija" završit će na kraju u brestovačkoj osnovnoj školi koja nosi ime velikog hrvatskog istraživača i pisca.

OTVORENA IZLOŽBA „BAŠ SE NEKAD DOBRO JELO“ U GRADSKOM MUZEJU  -

POŽEGA - U povodu Međunarodnog dana muzeja Gradski muzej Požega priredio je zanimljiv program pod nazivom  „Baš se nekad dobro jelo“ koji se izvrsno uklopio u ovogodišnju temu „Muzeji u svijetu promjena - Novi izazovi – nove ideje“. Posjetitelji su prvo imali priliku razgledati etnografsko fotografsku izložbu na kojoj su prezentirana jela s receptima i fotografijama postupka njihove pripreme snimljenih u autentičnim prostorima. Izložba je podsjetila na zaboravljena jela kao što je turšija od miholjača, čaj od višnjevačkih grančica, med od repe, čorbu od trganaca, tortu od punča požeških gospođa, paštetu od kuhane šunke, požeške fakine itd.

- Među mnogim neistraženim etnološkim područjima Požege i Požeštine tradicijska prehrana je tema kojoj nema kraja u smislu istraživanja i načina muzejskog interpretiranja. Imamo sreću da raspolažemo sa sjajnim izvorima, povijesnim zapisima, neobjavljenim rukopisima, sjećanjima, neprocjenjivom evidencijom svakodnevnih obroka požeškog gradonačelnika Franje Cirakija s početka 20. stoljeća. Zahvaljujući tome ali i živućim kazivačima te volonterima u rekonstrukciji jela ovim istraživanjima uspjeli smo ući u trag mnogim, a gotovo već zaboravljenim jelima - istaknula je Maja Žepčević Matić, autorica izložbe i voditeljica istraživanja o tradiciji prehrane požeškog kraja prezentirane na internetskom bloku "Muzej u loncu".

Tema gastro povijesti, dodala je autorica izložbe, vrlo je zahvalna za promociju grada i požeškog kraja jer ga opisuje na najbolji mogući način i to svim čulima. Prije početka otvaranja izložbe požeški gradonačelnik Zdravko Ronko čestitao je svima koji doprinose djelovanju muzeja kao ustanove Međunarodni dan muzeja darivajući Gradskom muzeju dva reljefa akademske kiparice Tatjane Kostanjević. Kiparica je Muzeju darovala svoj rad, a grad Požega izljev u bronci mladog književnika Ivana Mesnera i književnice Zdenke Marković.

Kako se radilo o jelima čast otvaranja izložbe Ronko je prepustio zamjeniku ministra zdravlja mr. sc. Marijanu Cesariku, koji je trebao ocijeniti da li su se naši stari nekada zdravo hranili. Svoj sud posebno su mogli istaći i novinari koji su ranije imali priliku kušati jela na „Jauzni za novinare“

Drugi dio programa odvijao se u hotelu Grgin dol gdje je priređena degustacija desetak tradicijskih jela požeškog kraja. O važnosti čuvanja tradicijskih jela govorila je Požežanka Ivanka Biluš, autorica preko 50 kuharica, dugogodišnja direktorica Podravkinog centra za istraživanje i promicanje hrane te voditeljica projekta "Male tajne velikih majstora kuhinje", te Božica Brkan, autorica brojnih knjiga o hrani, dugogodišnja urednica Večernjakovog Vrta, urednica internetskog magazina "Oblizeki" te organizatorica brojnih sajmova hrane i pića. Ona je posebno pohvalila gastro istraživački rad muzejskih djelatnika, koji su istraživanja obavljali na terenu i u originalnom okruženju, a cijele postupke dokumentirali fotografijom, što je danas prava rijetkost, te ih potaknula da nastave s njime uz nadu da će netko od lokalnih restorana prepoznati vrijednost tradicijskih jela te ih staviti u svoju ponudu.

Mnogi su se na degustaciji prisjetili brojni delicija svojih baka, a kvalitetno pripremljena jela i slastice pod paskom šefice kuhinje hotela  Marijane Pranjić brzo su nestajala sa stola.

(a.t. i v.p.)