POŽEGA - U središtu Slavonije, iznad tihih ulica Požege, nalazi se Stari grad – drevna utvrda čiji kameni ostaci pričaju o dugim vremenima vlasti, sukoba i kulturnog bogatstva. Iako se danas suočava s erozijom vremena, ovaj značajan lokalitet posjeduje neprocjenjivu vrijednost za grad i okolinu, a nova inicijativa iz akademske zajednice mogla bi mu pružiti novi početak.
Stari grad je prvi put zabilježen 1227. godine i kroz povijest je bio u vlasništvu različitih dinastija – od Arpadovića i Anžuvinaca do osmanskih vođa. Služio je kao kraljevska rezidencija, vojna fortifikacija i simbol strateške važnosti za Požegu. Nakon velikog požara u 19. stoljeću, većina materijala s utvrde korištena je za obnovu grada, a brežuljak je pretvoren u šetnicu. Unatoč sporadičnim naporima za revitalizaciju, poput kulturnih događanja organiziranih od strane Turističke zajednice grada, Stari grad je ponovno pao u zaborav.
U današnje vrijeme, ostaci utvrde nude zapanjujući pogled na grad i njegovu okolinu, nadahnjujući mnoge umjetnike i pisce, uključujući Mariju Jurić Zagorku koja je pisala o njemu u svom romanu Plameni križari. Postavljene klupe s ljubavnim pričama ukazuju na to da Stari grad i dalje predstavlja mjesto okupljanja, romantike i lokalnog identiteta. Ipak, bez kontinuirane brige i jasnog plana, njegova budućnost ostaje neizvjesna.
Tu prazninu želi ispuniti ALUMNI FTRR – Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi. Njihova zamisao o revitalizaciji Starog grada nije samo kulturne prirode, već ima i edukativni cilj. Planira se da se utvrda pretvori u aktivni laboratorij za studente turizma, povijesti, arheologije i arhitekture. Ovaj projekt bi omogućio praktičnu nastavu, znanstvena istraživanja i razvoj održivih turističkih modela, čime bi Stari grad postao ključna osnova za obrazovanje, znanost i lokalni razvoj. Kroz kolegije kao što su Turistička atrakcijska osnova i Turistička geografija, studenti istražuju potencijale sličnih lokacija, a Požeški Stari grad savršeno predstavlja primjer neiskorištenog turističkog resursa koji čeka svoju priliku.
Primjeri dobrih praksi iz Europske unije pokazuju da se povijesne utvrde mogu uspješno uključiti u moderni turistički i edukacijski ambijent. Dvorac Hochosterwitz u Austriji, Schlossberg u Grazu, Egri vár u Mađarskoj, Visegrád, Stari grad Celje i Ljubljana – sve su to lokacije koje su revitalizirane s jasnim ciljem: očuvanje kulturne baštine kroz obrazovanje i turizam. Uređene staze, informacijske ploče, edukativne rute i kulturni sadržaji pretvorili su ove lokacije u atraktivna odredišta koja spajaju prošlost s budućnošću.
Požeški Stari grad ima mogućnost postati točno to – spoj znanosti, kulture i turizma. Obnovom bi se ne samo očuvala povijesna baština, već bi se i lokalno gospodarstvo dodatno potaknulo. Pitanje više nije može li se to ostvariti, već hoće li se to i dogoditi. Hoće li Požega prepoznati ovu priliku i ponovno oživjeti svog zaboravljenog „diva“, vraćajući mu status ponosnog simbola grada i ključnog akademskog središta?
Vrijeme je da prošlost progovori – ne kao tiha ruševina, već kao snažna poruka za budućnost.