Za koju godinu čekaju nas iznimno zagađenje vode, tla i zraka, iseljavanje stanovništva i financijske sankcije -

Udruga Prijatelji životinja uputila je Vladi Republike Hrvatske dopis kojim traži da se planirani megaprojekti industrijskog uzgoja, klanja i prerade peradi na području Sisačko-moslavačke, Koprivničko-križevačke, Varaždinske i Zagrebačke županije proglase neprihvatljivima na nacionalnoj razini. Riječ je o industrijskom sustavu međusobno povezanih zahvata golemih razmjera. Naglašavaju da takav model izvozno orijentirane visokointenzivne proizvodnje donosi razorne kumulativne učinke na okoliš, javno zdravlje, vodne resurse, poljoprivredu i gospodarstvo.

„Jasno je da intenzivan uzgoj peradi, koji bi uključivao planirane megalomanske kapacitete, nije dugoročno ekološki održiv, zbog čega ga druge europske države odbacuju. Osim nesnosnog smrada, koji bi se širio cijelim područjem središnje i sjeverozapadne Hrvatske, takav megakompleks zahtijeva enormnu potrošnju pitke vode, neminovno će zagaditi naše rijeke i podzemne tokove te producirati desetke tona amonijaka u blizini gusto naseljenih mjesta. Stotine milijuna pilića godišnje stvorili bi enormne količine stajskog gnoja i klaoničkog otpada. Intenzivni sustavi uzgoja peradi vode ekološkoj katastrofi na području znatno širem od županija u kojima bi se nalazila infrastruktura. Vlada mora preuzeti odgovornost i spriječiti katastrofalne posljedice za okoliš i građane Hrvatske”, pojašnjavaju Prijatelji životinja.

Izbjegavanje procjene stvarnog utjecaja

Naveli su da posebno zabrinjava praksa prijavljivanja funkcionalno povezanih zahvata kao niza odvojenih projekata, čime se izbjegava zakonski obavezna cjelovita procjena kumulativnog utjecaja na okoliš svih međusobno povezanih peradarskih objekata. Takav pristup suprotan je osnovnim načelima europskog prava u području zaštite okoliša.

Rizici za vodu, zdravlje i okoliš

U dopisu Vladi istaknuli su da, s obzirom na masovnost proizvodnje, nastanak stotina tisuća tona gnoja i klaoničkog otpada godišnje znači povećani rizik ispiranja dušika i fosfora u rijeke i podzemne vode, eutrofikaciju i fekalno zagađenje. Posebno zabrinjava činjenica da se projekti planiraju u blizini rijeka Save, Kupe i Lonje te vodocrpilišta, što otvara pitanje sigurnosti pitke vode. Sanacija takvih onečišćenja, ako je uopće moguća, financijski bi pala na teret lokalnih zajednica i države. Istodobno, emisije amonijaka iz intenzivnog uzgoja peradi pridonose stvaranju sitnih lebdećih čestica PM2,5, koje su povezane s bolestima dišnog i krvožilnog sustava.

Hrvatska riskira kršenje propisa EU-a i financijske sankcije

U dopisu Vladi upozorava se i na ozbiljan rizik od kršenja europskih direktiva, osobito propisa o nitratima i zakonodavstva o kvaliteti zraka i zagađenju voda. U slučaju prekoračenja dopuštenih razina onečišćenja, Europska komisija može pokrenuti pravne postupke protiv države članice, što može rezultirati visokim financijskim kaznama. Primjeri iz drugih država članica Europske unije već pokazuju posljedice nekontroliranog širenja industrijske peradarske proizvodnje – od zagađenih rijeka do sudskih poništavanja dozvola za megafarme.

Uništavanje domaće poljoprivrede

Prijatelji životinja ukazali su i da industrijska proizvodnja ovakvog tipa stvara pritisak na male i srednje poljoprivrednike, povećava rizik kontaminacije tla, vode i zraka te ugrožava mogućnost ekološke proizvodnje. Time se dugoročno potkopava domaća poljoprivreda i dodatno ubrzava propadanje ruralnih područja. To prepoznaju i građani pa se izgradnji megafarmi i megaklaonica protivi sve veći broj građana diljem Hrvatske, što potvrđuje gotovo 58 000 popisa peticija protiv peradarskih megakompleksa u Sisačko-moslavačkoj županiji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

U dopisu Vladi predložili su da Vlada zauzme jasan stav protiv razvoja ovakvih sustava masovne industrijske proizvodnje, da se planirani projekti proglase neprihvatljivima na nacionalnoj razini, da se osigura obavezna kumulativna procjena za sve povezane zahvate te da se prioritet da održivim modelima poljoprivrede koji ne ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi. Udruga je dostavila Vladi i opsežnu stručnu argumentaciju s pravnim, znanstvenim i regulatornim referencama uključujući analize utjecaja na okoliš i primjere iz drugih država.

Zaključno poručuju: „Europska unija traži izlaz iz modela gradnje novih industrijskih peradarskih kompleksa pa Vlada ne smije dopustiti neracionalnu gradnju megapogona, koji će za jedno do dva desetljeća donijeti iznimno zagađenje vode, tla i zraka, iseljavanje stanovništva i probleme zbog nemogućnosti provedbe direktiva EU-a.”

ZAGREB - Udruga Glas poduzetnika pokrenula je inicijativu za unaprjeđenje transparentnosti i učinkovitosti upravljanja javnim sredstvima te uputila prijedloge nadležnim ministarstvima, uključujući Ministarstvo financija, Ministarstvo pravosuđa i digitalizacije, Ministarstvo rada, Ministarstvo zdravstva te Ministarstvo turizma i sporta.

Dok se u privatnom sektoru kroz fiskalizaciju osigurava potpuni digitalni trag i nadzor poslovanja u stvarnom vremenu, usporediva razina transparentnosti i odgovornosti još uvijek nije sustavno osigurana u javnom sektoru.

Radi se o novcu poreznih obveznika, čije raspolaganje izravno utječe na kvalitetu života svih građana Republike Hrvatske.

U kontekstu aktualnih gospodarskih izazova i rasta troškova poslovanja, dodatno dolazi do izražaja potreba za učinkovitim i transparentnim upravljanjem javnim sredstvima. Nedavni slučajevi nepravilnosti i otvorena pitanja upravljanja sredstvima u pojedinim javnim sustavima dodatno naglašavaju važnost sustavnog unaprjeđenja nadzora i transparentnosti.

Mikro, mali i srednji poduzetnici, koji čine 99% svih tvrtki u Hrvatskoj i zapošljavaju najveći dio radne snage, kroz poreze i doprinose u najvećoj mjeri financiraju javne sustave.

UGP stoga traži:

• veću transparentnost trošenja javnih sredstava
• dostupnost podataka o javnim nabavama, kriterijima i odlukama
• razvoj digitalnih alata za praćenje korištenja javnih sredstava
• javno dostupne analize potreba i učinka mjera i ulaganja na poslovanje mikro, malih i srednjih poduzetnika

„Transparentnost nije opcija, već standard. Ako vrijedi za privatni sektor, mora vrijediti i za javni – osobito kada se radi o novcu građana i poduzetnika.“ poručuju iz UGP-a.

UGP naglašava kako je cilj ove inicijative doprinijeti razvoju učinkovitijeg i pravednijeg sustava te jačanju percepcije pravednosti i jednakih standarda. Udruga poziva institucije na otvoren i kontinuiran dijalog i suradnju s predstavnicima mikro, malih i srednjih poduzetnika – ključnih dionika koji čine okosnicu gospodarstva – u oblikovanju konkretnih rješenja.

ZAGREB – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 10. travnja novo izdanje serije redovitih poštanskih maraka „Prirodne ljepote Hrvatske“. Motivi novog izdanja su otočić Galešnjak, Pakleni otoci i žitno polje u Slavoniji, a autori maraka su Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kaćunić. Njihov dizajn nastao je prema fotografijama koje potpisuju Studio Pervan, Mario Romulić i Dražen Stojčić. Marke su izdane u arcima od 50 maraka i rolama od 100 samoljepljivih maraka, a Hrvatska pošta tiskala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Otočić Galešnjak nazivaju još i otokom ljubavi, otokom zaljubljenih i srcem Jadrana. Njegov oblik srca, najsavršeniji za koji se zna, u naše je vrijeme uočen tek 2008. na Googleovim zemljovidima, a svjetski mediji i društvene mreže preko noći učinili su ovaj otočić senzacijom.

Smješten je u Pašmanskom kanalu, nedaleko od obalnih mjesta Turnja, Sv. Filipa i Jakova te Biograda na Moru. Znanost kaže da je bio naseljen još u prapovijesti, prije otprilike 7000 godina, ali danas na njemu nitko ne živi niti ima bilo kakvih umjetnih tvorevina. Površinom velik tek 0,132 četvorna kilometra, visok 36 metara i obale dugačke tek kilometar i pol, Galešnjak je omiljeni cilj sretnika koje pogodi Amorova strelica.

Istraživači su ondje našli tragove drevnih grobova, a u podmorju prastare koštice maslina i kameni most. U davnini, kada je razina mora bila niža, Galešnjak se spajao s 80 metara udaljenim otočićem Ričulom. Još je Napoleonov kartograf 1806. točno ucrtao Glešnjakov oblik srca, ali gledan uvijek iz ljudske perspektive, tek je u našem stoljeću, uz pomoć tehnologije, dočekao svoju slavu.

Pakleni ili Paklinski otoci bajkovito su otočje pokraj otoka Hvara, nedaleko od samoga grada Hvara. Naziv nose po paklini, vrsti borove smole koja se koristila u brodogradnji. Tih dvadesetak otočića i hridi raj su za sve zaljubljenike u hrvatski Jadran, od manje zahtjevnih turista do ronilaca i nautičara. Obale Paklenih otoka kamenite su i vrlo razvedene, prolazi između nekih otočića i hridi plitki, a neki nisu ni plovni, pa za jačih vjetrova nisu preporučljivi za brodice.

Najveći otok arhipelaga je Sveti Klement. Ima tri naselja, a mnogi požele vidjeti zanimljive ostatke rimske vile, vjerojatno manje antičke solane. Na Svetom Klementu je i Palmižana, pjeskovita uvala u sjeni starih borova s egzotičnim botaničkim vrtom stare obitelji Meneghello. Njezini naraštaji donosili su neobične biljke, a jedinstvenu simbiozu prirode i umjetnosti stvorila je kolekcionarka Dagmar Meneghello obogativši vrt brojnim umjetninama. Pakleni otoci dio su ekološke mreže Natura 2000 zbog morske biljke posidonije, pješčanih dna trajno prekrivenih morem i morskih špilja.

Zlatna žitna polja često su u Slavoniju privlačila ljude iz škrtih, mnogo siromašnijih krajeva, ali i ljude snažne poduzetnosti kao opreke ponekad u zlato uljuljanim slavonskim bekrijama. I opjevane šume slavonskoga hrasta, iako su ih tuđini nemilice iskorištavali, i dalje su tu, a slavonski je hrast jedno od najplemenitijih stabala koje svijet poznaje.

Slavonci danas rade na poljima, ali i u najsuvremenijoj tehnologiji, često kroz startupove svojih nadahnutih inovatora. Turistu i svakom namjerniku pokazat će žitna polja, šume, rijeke i jezera, ali i brda, gotovo tisuću metara visoka, u njezinu zapadnom dijelu. A s priredbama Zlatne žice Slavonije, Vinkovačke jeseni, Đakovački vezovi i brojnim drugima Slavonci se diče bogatom kulturnom baštinom i slikovitim običajima.

Slijedi daljnje postupanje iz nadležnosti protupožarnog inspektora  -

FOTO: DVD Kaptol

U utorak 7. travnja 2026. oko 18.30 sati u mjestu Kaptol u Ulici Malca, došlo je do požara štaglja u vlasništvu 53-godišnjaka.

Obavljenim očevidom utvrđeno je da je 73-godišnjakinja u dvorištu spaljivala biljni otpad koji je potom ostavila bez nadzora. Uslijed vjetra došlo je do prenošenja zapaljenog otpada u štagalj gdje došlo do zapaljenja sijena i štaglja koji je tom prilikom u potpunosti izgorio.

Slijedi daljnje postupanje iz nadležnosti protupožarnog inspektora.

Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje dok će zaprimljena kaznena prijava biti proslijeđena nadležnom državnom odvjetništvu  -

FOTO: Ilustracija

U srijedu 8. travnja 2026. policijskim službenicima je prijavila 59-godišnjakinja s područja Kutjeva da je početkom travnja 2026. na svoj mobilni telefon s nepoznatog broja zaprimila SMS poruku u kojoj se navodi da joj ističe pristup digitalnom bankarstvu te da za nastavak korištenja aplikacije treba pristupi poveznici iz poruke.

Nakon što je otvorila poveznicu unijela je svoje podatke za bankarstvo, a nakon toga više nije mogla pristupiti mobilnom bankarstvu. Potom je nazvala službu za korisnike koja ju je obavijestila da joj je s računa skinuto nekoliko tisuća eura.

Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje dok će zaprimljena kaznena prijava biti proslijeđena nadležnom državnom odvjetništvu.

Kako bi se spriječili ovakvi i slični događaji, upozoravamo  građane da budu oprezni kako ne bi postali žrtve kaznenih djela. Podatke o bankovnim karticama, PIN broju i CVV broju, kao i svoje osobne podatke, građani ne bi trebali ustupati nepoznatim osobama.

O zlouporabi bankovnih kartica građani bi trebali odmah obavijestiti banku koja im je izdala karticu, a u slučaju da su oštećeni kaznenim djelom ili posumnjaju u mogućnost počinjenja kaznenog djela, potrebno je obavijestiti policiju na broj 192.

U prometnoj nesreći teško je ozlijeđen 27-godišnji putnik koji se nalazio u vozilu kojim je upravljao 31-godišnjak, a protiv 36-godišnjaka slijedi kaznena prijava -

FOTO: Ilustracijau prometnoj na raskrižju u Požegi kada 36-godišnji vozač

U četvrtak 9. travnja 2026. oko 1.05 sati u Požegi na raskrižju ulica Pavla Radića, Zrinska i Frankopanska, 36-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, nije zaustavio vozilo na znak stop već je nastavio kretanje. Tom prilikom došlo je do udara prednjeg dijela osobnog automobila kojim je upravljao 31-godišnjak u zadnji desni bočni dio vozila kojim je upravljao 36-godišnjak. Nakon udara došlo je do zanošenja vozila kojim je upravljao 31-godišnjak te udara u rasvjetni stup i zid obiteljske kuće.

U prometnoj nesreći teško je ozlijeđen 27-godišnji putnik koji se nalazio u vozilu kojim je upravljao 31-godišnjak, a protiv 36-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u Pleternici u Ulici bana Josipa Jelačića.

Ni dva mjeseca nakon poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja očekivani val prelazaka kod privatnika nije se dogodio. Navika, čini se, i dalje pobjeđuje računicu. Gotovo dva milijuna građana ostaje na HZZO-u, premda mnogima to više nije najpovoljnija opcija.

Zašto građani i dalje zaziru od privatnih osiguranja, istražili smo u nastavku.

Sve što je privatno zvuči skupo

U Hrvatskoj je snažno prisutna percepcija da je sve što dolazi iz privatnog sektora: skupo. Kao da je duboko ukorijenjeno uvjerenje da je državno sigurnije, a privatno uvijek skriva neku “caku”. Sličan obrazac razmišljanja primjetan je i kada je riječ o osiguranjima.

Iako se nakon poskupljenja HZZO-a počeo stvarati određeni val nezadovoljstva, broj onih koji su zaista raskinuli policu ostao je relativno nizak. U kontekstu dva milijuna osiguranika, promjene su zasad – skromne. Razlog pritom nije nedostatak opcija, već nedostatak inicijative.

Zašto većina građana i dalje bira HZZO, objašnjava Teo Širola, predsjednik uprave kompare: - Najčešći mit među osiguranicima jest da državno osiguranje pokriva više od privatnog. Međutim, to nije točno. Postoje zakonski regulirana pokrića koja svi osiguravatelji trebaju imati. Razlika je u tome što privatna osiguranja uz njih često nude i dodatne pogodnosti, poput pokrića za lijekove s B liste.”

Jesu li lančano poskupjeli i privatnici?

Nakon poskupljenja državnog nositelja, dio građana očekivao je lančanu reakciju na tržištu. Logika je bila jednostavna: ako je poskupjelo državno, poskupjet će i privatno osiguranje.

Ipak, većina privatnih osiguravatelja ostavila je cijene nepromijenjenima, a tek je manji dio povećao premije za 0,5€ do 4€.

Razlog leži u načinu formiranja cijena. Privatni osiguravatelji ih prilagođavaju postupno, u skladu s inflacijom i tržišnim uvjetima, pa se u kratkom roku ne očekuju nagli skokovi. Čak i ako dođe do promjene, premija se ne može podignuti usred osigurateljne godine. Nova cijena primjenjuje se tek pri obnovi, a osiguranik tada može odlučiti hoće li je prihvatiti ili će policu raskinuti bez dodatnih troškova.

Razlika u cijeni ide i do 100€ godišnje

HZZO temelji se na principu solidarnosti, što znači da svi osiguranici plaćaju istu cijenu. S druge strane, privatni osiguravatelji cijene formiraju prema pristupnoj dobi osiguranika – i upravo tu nastaje ključna razlika.

Izvor: kompare

Dakle, privatna osiguranja isplate se svim osiguranicima mlađim od 60 godina. Za one starije, HZZO je ipak bolja opcija.

Iako brojke jasno pokazuju gdje se kome više isplati, većina osiguranika i dalje ostaje pri onome što poznaje.

Zaključak: Hrvati ne vole promjene, čak ni kada im idu u korist

HZZO ne zadržava dva milijuna ljudi zato što im je nužno najpovoljniji. Zadržava ih zato što im je poznat. Činjenica da ga koristi većina građana ne govori samo o njegovoj raširenosti, već i o tome koliko se teško odlučujemo na promjene – čak i kada nam one idu u korist.

PLETERNICA - Na području Požeško-slavonske županije kontinuirano se ulaže u razvoj infrastrukture s posebnim naglaskom na projekte koji doprinose kvaliteti života svih generacija. U tom kontekstu Grad Pleternica gradi Centar za starije osobe, projekt od iznimne važnosti za lokalnu zajednicu i cijelu županiju.

Radove koji su u tijeku obišli su gradonačelnica Grada Pleternice Marija Šarić, požeško-slavonska županica Antonija Jozić te predstavnik izvođača radova.

  - Centar za starije osobe dosegao je vrijednost od gotovo 10 milijuna eura. Sredstva su većinom osigurana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok će ostatak osigurati Grad Pleternica. Planirani završetak radova je kraj 2026. godine, a Centar će osigurati smještaj za više od 90 korisnika, odnosno osoba kojima je najpotrebnija skrb u trećoj životnoj dobi – rekla je gradonačelnica Šarić.

Novi Centar imat će važnu ulogu i u pružanju izvaninstitucionalnih usluga, čime će se omogućiti pomoć starijim osobama koje žele ostati u vlastitim domovima, ali trebaju određeni stupanj skrbi i podrške.

  - Centar za starije osobe Pleternica nije projektiran samo kao ustanova za smještaj korisnika, nego kao institucija koja će odgovarati na stvarne potrebe zajednice. Osim što će biti moderan smještajni objekt, imat će i poseban odjel za osobe oboljele od demencije i Alzheimerove bolesti – rekla je voditeljica projekta Ivana Rudež.

Partner na projektu je Požeško-slavonska županija, a županica Jozić naglasila kako je Centar u Pleternici jedna od tri ustanove koje se uspostavljaju za zlatnu dob na području županije.

  - Trenutačni kapaciteti na području županije u domovima u Požegi i Velikoj su oko 300 korisnika. U Centru u Pleternici bit će smješteno gotovo 100 osoba, u Jakšiću se gradi novi Centar s još 50 mjesta, a 50 mjesta bit će i u novom Braniteljskom centru u Pakracu, govorimo o povećanju kapaciteta za više od 65 posto. Naravno to još uvijek nije dostatno tako da ćemo nastaviti razvijati i nove projekte za osobe starije životne dobi - naglasila je županica Jozić.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava  -

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 30. ožujka 2026. u poslijepodnevnim satima u Požegi u Mesničkoj ulici, nepoznati počinitelj je iz trgovine otuđio razne artikle.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.