ZAGREB – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 10. travnja novo izdanje serije redovitih poštanskih maraka „Prirodne ljepote Hrvatske“. Motivi novog izdanja su otočić Galešnjak, Pakleni otoci i žitno polje u Slavoniji, a autori maraka su Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kaćunić. Njihov dizajn nastao je prema fotografijama koje potpisuju Studio Pervan, Mario Romulić i Dražen Stojčić. Marke su izdane u arcima od 50 maraka i rolama od 100 samoljepljivih maraka, a Hrvatska pošta tiskala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Otočić Galešnjak nazivaju još i otokom ljubavi, otokom zaljubljenih i srcem Jadrana. Njegov oblik srca, najsavršeniji za koji se zna, u naše je vrijeme uočen tek 2008. na Googleovim zemljovidima, a svjetski mediji i društvene mreže preko noći učinili su ovaj otočić senzacijom.
Smješten je u Pašmanskom kanalu, nedaleko od obalnih mjesta Turnja, Sv. Filipa i Jakova te Biograda na Moru. Znanost kaže da je bio naseljen još u prapovijesti, prije otprilike 7000 godina, ali danas na njemu nitko ne živi niti ima bilo kakvih umjetnih tvorevina. Površinom velik tek 0,132 četvorna kilometra, visok 36 metara i obale dugačke tek kilometar i pol, Galešnjak je omiljeni cilj sretnika koje pogodi Amorova strelica.
Istraživači su ondje našli tragove drevnih grobova, a u podmorju prastare koštice maslina i kameni most. U davnini, kada je razina mora bila niža, Galešnjak se spajao s 80 metara udaljenim otočićem Ričulom. Još je Napoleonov kartograf 1806. točno ucrtao Glešnjakov oblik srca, ali gledan uvijek iz ljudske perspektive, tek je u našem stoljeću, uz pomoć tehnologije, dočekao svoju slavu.
Pakleni ili Paklinski otoci bajkovito su otočje pokraj otoka Hvara, nedaleko od samoga grada Hvara. Naziv nose po paklini, vrsti borove smole koja se koristila u brodogradnji. Tih dvadesetak otočića i hridi raj su za sve zaljubljenike u hrvatski Jadran, od manje zahtjevnih turista do ronilaca i nautičara. Obale Paklenih otoka kamenite su i vrlo razvedene, prolazi između nekih otočića i hridi plitki, a neki nisu ni plovni, pa za jačih vjetrova nisu preporučljivi za brodice.
Najveći otok arhipelaga je Sveti Klement. Ima tri naselja, a mnogi požele vidjeti zanimljive ostatke rimske vile, vjerojatno manje antičke solane. Na Svetom Klementu je i Palmižana, pjeskovita uvala u sjeni starih borova s egzotičnim botaničkim vrtom stare obitelji Meneghello. Njezini naraštaji donosili su neobične biljke, a jedinstvenu simbiozu prirode i umjetnosti stvorila je kolekcionarka Dagmar Meneghello obogativši vrt brojnim umjetninama. Pakleni otoci dio su ekološke mreže Natura 2000 zbog morske biljke posidonije, pješčanih dna trajno prekrivenih morem i morskih špilja.
Zlatna žitna polja često su u Slavoniju privlačila ljude iz škrtih, mnogo siromašnijih krajeva, ali i ljude snažne poduzetnosti kao opreke ponekad u zlato uljuljanim slavonskim bekrijama. I opjevane šume slavonskoga hrasta, iako su ih tuđini nemilice iskorištavali, i dalje su tu, a slavonski je hrast jedno od najplemenitijih stabala koje svijet poznaje.
Slavonci danas rade na poljima, ali i u najsuvremenijoj tehnologiji, često kroz startupove svojih nadahnutih inovatora. Turistu i svakom namjerniku pokazat će žitna polja, šume, rijeke i jezera, ali i brda, gotovo tisuću metara visoka, u njezinu zapadnom dijelu. A s priredbama Zlatne žice Slavonije, Vinkovačke jeseni, Đakovački vezovi i brojnim drugima Slavonci se diče bogatom kulturnom baštinom i slikovitim običajima.