Udruga Glas poduzetnika uključuje se u e-savjetovanje o izmjenama Zakona o porezu na dohodak. U prijedlogu ima dobrih rješenja. Pozdravljamo porezno rasterećenje mirovina i uvođenje hrvatskog investicijskog računa, koji bi građanima trebao olakšati ulaganje i smanjiti administraciju.
Ali iza toga ponovno dolazi novo porezno opterećenje za obrtnike. Vlada predlaže veće porezno opterećenje paušalnim obrtnicima s više od 40.000 eura godišnjih primitaka,uz obrazloženje da dio paušalnih obrtnika zapravo obavlja prikriveni nesamostalni rad.
Ako netko vara, država ga treba pronaći i kazniti. Ne treba kažnjavati sve ostale.
Obrtnik sam traži klijente, snosi rizik naplate, ulaže u opremu i razvoj te nema plaćeno bolovanje, godišnji odmor ni sigurnu plaću. Promet obrta nije plaća ni dobit.
Unatoč tome, priznati izdaci smanjuju se s 85 na 70 posto za primitke između 40.000 i 50.000 eura, a na 55 posto za primitke između 50.000 i 60.000 eura.
Poduzetnike se godinama potiče da rastu, povećavaju promet i razvijaju poslovanje. Ovim prijedlogom šalje se poruka da upravo rast postaje razlog za novo porezno opterećenje.
Još je apsurdnije što se ove izmjene predstavljaju kao dio antiinflacijskog paketa. Povećanje poreznog opterećenja povećava troškove poslovanja, a dio tih troškova u pravilu se prelijeva na cijene usluga. Zato se opravdano postavlja pitanje kako će upravo ova mjera pridonijeti smanjenju inflacije.
U obrazloženju prijedloga navodi se da postoji problem prikrivenog rada, ali nisu predstavljeni podaci iz kojih bi bilo vidljivo koliki je stvarni opseg zlouporaba niti procjena učinaka predloženih izmjena na male poduzetnike, cijene usluga i konkurentnost.
Ne osporavamo pravo države da usklađuje porezni sustav niti tvrdimo da postojeći sustav nije moguće unaprijediti. Međutim, svaka porezna reforma mora biti utemeljena na analizama, procjeni učinaka i jasno obrazloženim razlozima zbog kojih je upravo predloženi model najbolje rješenje.
Problem nije samo sadržaj prijedloga, nego i način na koji se donose porezne izmjene – bez cjelovite procjene učinaka na gospodarstvo i bez uvjerljivog obrazloženja zašto je upravo ovo najbolje rješenje.
UGP će u e-savjetovanju tražiti povlačenje ovakvog modela, jasne kriterije za utvrđivanje prikrivenog rada te ciljane nadzore onih koji doista zloupotrebljavaju sustav.
Država treba loviti one koji varaju, a ne one koji rade, ulažu i razvijaju svoje poslovanje.