ZAGREB – Hrvatska pošta 21. studenoga stavlja u optjecaj novu prigodnu poštansku marku povodom Božića. Motiv na marki je slika Rođenje na Griču, a autor marke je dizajner Tomislav Vlainić iz Splita. Predložak marke potpisuje akademski slikar Ratko Janjić Jobo.Nominalna vrijednost marke označena je slovnom oznakom A, koja odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu ili razglednicu u unutarnjem prometu. Marka je izdana u arku od 20 maraka te u karnetu s 10 samoljepljivih maraka. Naklada maraka u arcima iznosi 300 000 primjeraka, a naklada samoljepljivih maraka u karnetima 70 000 primjeraka, odnosno 7 000 karneta. Hrvatska pošta također je izdala i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Tekst popratnog letka napisala je akademkinja Željka Čorak.
Prizor na ovogodišnjoj marki Hrvatske pošte djelo je akademskog slikara Ratka Janjića Jobe (1941.), majstora vidika neopterećenih narativnošću, krupnih planova neiscrpnog mora, ogledala u kojima se ogleda samo vrijeme, ritmičkih simfonietta. Poetična scena koja se, međutim, nalazi na ovoj marki puna je priče i pojedinosti za sporo gledanje i otkrivanje.
Od ovoga će prizora mnogima jače zakucati srce: Božić na Griču, pred Kamenitim vratima, u snježnoj noći! Prizor toliko nestvaran da može iščeznuti jednim treptajem oka, a zajedno s njim i ova marka! Sad je trenutak za eksperiment: hoće li nakon treptaja slika nestati ili odoljeti?
A sve je na njoj tako stvarno! Dijete Isus, koje u povojima izgleda poput hljepčića, kao da ga je naslikao kakav stari sijenski majstor; grije ga zlatna slamica nadmoćna hladnoći snijega. Valjda ju je rasprostro anđeo koji, uz zvijezdu repaticu te ostale zvjezdice i pahuljice, scenu nadgleda s neba. Vol i magarčić tankih nogu stražare nad toplinom Djeteta. Majka Marija sabrana se nastoji uvjeriti u čudo pred sobom. Odmaknut i obziran, stolar i tesar Josip, koji je na migrantski put ponio oruđe svoga zanata, kao da mirno sastavlja jaslice, a na njima slikar nije propustio ubilježiti Davidovu šesterokraku zvijezdu, biljeg Isusova porijekla. U prvom planu kleči pastir kojega je zvijezda prvog dovela, noga mu izlazi iz kadra, u prostor odakle mi gledamo sliku. Iz poštovanja skinuo je šešir, a jabuku kraj njega valjda je donio na dar. Iza pastira Tri sveta Kralja također su se našla u Zagrebu, na Griču, noseći svoje darove i sve oznake svoje časti i dalekih domovina. Sve njih osvjetljuje stari grički fenjer, koji tako nešto ispod sebe nikada nije vidio.
A iza scene…! Stara kula Kamenitih vrata, koja Bogu hvala u modernizacijskom pravovjerju ranog dvadesetog stoljeća nije srušena, niti joj je strmi prolaz izravnan. Bila je dio srednjovjekovne gradske utvrde, građena u 13. stoljeću, jer se prema Zlatnoj buli Bele IV., kojom je Gradec proglašen slobodnim kraljevskim gradom, u grad smjelo ulaziti samo kroz gradska vrata. 31. svibnja 1731. kula je izgorjela, ali je ostala netaknuta Gospina slika iz udovičkog stana nad prolazom. Ta se slika odonda u Kamenitim vratima štuje intenzivnom pobožnošću. Kako je Marija došla sama sebi u pohode? Kako je Dijete sa snijega i slamice na slici u Vratima posjetilo sebe kao malog vladara svijeta i svemira?
Sve je na slici moguće. Naročito na onim slikama koje nam trepere pod kapcima. Tu naša Katedrala još uvijek ima svoje netaknute tornjeve, a pridružuje im se toranj Svete Marije, prizor Zagreba kakvog više nema, ne samo zato što ga je izranjavao najnoviji potres, nego i zato što slijepo ruši elemente svoje slikovitosti. Ali Božić je blagdan koji liječi i obećaje. Koji pripada svakoj točki na zemlji, koji posvećuje svaki zavičaj. Tako je misao svjetlosti i mira Božić donio i na stari Grič, gdje je ona baš jako potrebna… a umjetnik, Ratko Janjić Jobo, za nas je zabilježio njegov prolazak.