UZGOJ RIBA: NAGURANE U KAVEZIMA, UMIRU U MUKAMA -
U Švicarskoj je 2017. godine udruga PEA - Pour l'Égalité Animale pokrenula međunarodnu kampanju naziva „Svjetski dan za okončanje ribolova - WoDEF” čiji je cilj podizanje svijesti o životu životinja u vodama, kako u javnosti tako i u drugim organizacijama za zaštitu i prava životinja. Ribe, rakovi i glavonošci u središtu su brige WoDEF-a jer oni čine najveći udio životinja koje ljudi ubijaju, a godišnja procjena je tisuće milijarda žrtava. Stoga udruga Prijatelji životinja poziva sve da 28. ožujka obilježe Svjetski dan za okončanje ribolova i apelira na ukidanje ribolova i uzgoja riba diljem svijeta.
Essere Animali, talijanska organizacija koja istražuje uvjete držanja životinja na farmama i u klaonicama, prvi put je u Europi dokumentirala intenzivno ribnjačarstvo. Istražni tim organizacije upao je na velika uzgajališta brancina i pastrva kojima se opskrbljuju glavni talijanski supermarketi. Prizori s uzgajališta prikazuju tisuće riba prisiljenih na život u kavezima, u uvjetima prenapučenosti i lišenosti podražaja. Prijevoz i postupanje s ribama kao predmetima svakodnevna je praksa. Smrt nastupa nakon duge i neuspješne borbe za život te goleme patnje i boli kojima su izložene. Europska unija potvrdila je da će poduzeti konkretne korake za rješavanje ovoga problema.
Znanost je odavno potvrdila sposobnost riba za doživljavanjem boli i emocija. Istraživanja su pokazala da ribe prepoznaju druge ribe iste vrste, uče na određene načine, stvaraju mentalnu predodžbu puta kojim idu, prilagođavaju ponašanje situaciji u kojoj se nalaze te neke ribe čak koriste i razno oruđe kako bi si olakšale svakodnevni život. Također, ribe pokazuju ljubav, trljajući se nježno jedna o drugu, i tuguju kada im umru prijatelji. Znanstvenici tvrde da se fiziologija živčanog sustava i ponašanje riba mijenjaju pod utjecajem štetnih i neugodnih podražaja. To znači da ne samo da ribe mogu biti pod stresom i u strahu već takve frustrirajuće reakcije negativno utječu na njihov imunološki sustav, što posljedično znači da su manje otporne na bolesti.
Ribe, baš kao i ljudi, imaju vlastiti smisao života zbog kojega su njihovi životi jednako važni kao i naši. Imaju potrebu za hranom, skloništem, prisnošću, sigurnošću te brigom za sebe i svoje potomke. Ribe su društvena i osjećajna bića koja imaju važnu ulogu u morskom ekosustavu. Znanstvenici su radili istraživanje u kojemu su ribama s bolovima u ustima, koje nisu mogle jesti, davali lijekove protiv bolova nakon čega su ponovno počele jesti. Reagiranjem na lijekove protiv boli dokazano je da ribe imaju u mozgu receptore nalik onim receptorima na koje se isti lijekovi vežu kod ljudi.
Iskorištavanju riba nema granica. Uzgajamo ih za hranu, koristimo u biološkim i medicinskim istraživanjima, opravdavamo lov na njih kroz sport i zabavu, zarobljavamo ih kao kućne ljubimce i koristimo kao ukrase u malim akvarijima. Zabrinjavajuća je činjenica da se godišnje u svijetu ubije 2.500 milijarda riba te do 2050. godine neće biti riba nastavimo li ih masovno izlovljavati i usmrćivati. 90% velikih ribljih populacija istrijebljeno je u posljednjih 50 godina. Zastrašujući je podatak da ljudi zbog svojeg nerazumnog, neetičnog i sebičnog ponašanja uzrokuju smrt 20 puta više riba godišnje od ukupnoga broja ljudi koji su ikada koračali ovim planetom.
Pohlepa i bezobzirnost razlozi su uništavanja, iskorištavanja, istrebljivanja, iscrpljivanja, porobljavanja i ubijanja riba i drugih životinja u moru. Znanstvenici su otkrili da gotovo 1.000 morskih sisavaca, ali i morskih pasa, morskih kornjača i ptica umire svaki dan nakon što se ulove u ribarske mreže. Patnja milijuna riba ne može ostati nezapažena i hitno je potrebno poduzeti mjere njihova spašavanja. „Važnost riba i drugih morskih organizama od neprocjenjivog je značaja za opstanak svih vrsta, ljudskih i ne-ljudskih, na planetu te smo svi odgovorni i dužni dati svoj doprinos za poboljšanje trenutačne situacije s morskim životinjama”, poručuju Prijatelji životinja.