Četvrtak, 08 Lipanj 2023 11:14

Marijanska svetišta na poštanskim markama u novom izdanju serije „Hrvatska marijanska svetišta“

Ocijeni sadržaj
(12 glasova)

– Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 9. lipnja 2023. četiri nove prigodne poštanske marke„Hrvatska marijanska svetišta“ s prikazom motiva dvaju svetišta: eksterijera svetišta Gospe od Otoka u Solinu i oltarne slikeGospa s Djetetom na prijestolju autora Giuliana Zassa te eksterijera svetišta Majke Božje Karmelske u Svetoj Gori pokraj Gerova i kipa Majke Božje Svetogorske, bidermajerske figure iz 1847. godine. Autorica prigodnih maraka je Ariana Noršić, dizajnerica iz Samobora, a fotografije su snimili Štefan Brajković (Sveta Gora – interijer i eksterijer) i Zoran Alajbeg (Gospa od Otoka – interijer).Marke su izdane u arčićima od 8 maraka i s jednim privjeskom u nakladi 30 000 primjeraka po motivu. Vrijednost svake pojedinačne marke iznosi 0,47 eura. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Tekst pratećeg letkanapisala je akademkinja Željka Čorak.

Marka Solin      Svetište Gospe od Otoka u Solinu

Za razliku od ostalih marijanskih svetišta, crkva Gospe od Otoka u Solinu nosi naziv prasvetišta. Ona je najstarije marijansko svetište u Hrvatskoj. Posjetio ga je, 1998., i papa Ivan Pavao II. Otočić u rukavcima rijeke Jadro, na kojemu se crkva nalazi, sažet je kontinent: površina njegova prostora nerazmjerno je malena prema golemoj dubini njegova vremena. Po nekim je pretpostavkama taj otočić prvo mjesto na kojemu su se naselili Hrvati nakon što su došli u te krajeve: zatečeno rimsko ziđe moglo je njihovu naselju pružiti zaštitu. Ispod i okolo današnje crkve nalaze se slojevi potonulih stoljeća.

Crkva Gospe od Otoka jednostavna je i skladna jednobrodna neorenesansna građevina mnogokutnog svetišta. Projektirao ju je splitski arhitekt i slikar Emil Vecchietti (1830. – 1901.). Na oltaru se nalazi slika Gospe od Otoka, koju je 1881. naslikao talijanski slikar Giuliano Zasso (1833. – 1889.).Marka Solin Gospa

 

On se formirao u venecijanskoj Akademiji di Belle Arti, pod utjecajem neoklasicističkog slikara Girolama Michelangela Grigolettija, a usavršavao se u Rimu. Okrunjena tamnokosa Gospa, lijepog i sabranog lica, sjedi na prijestolju, odjevena u crvenu haljinu i modri ogrtač; u krilu drži malog, tamnokosog i kovrčavog Isusa u bijeloj haljini, također okrunjenog. Gospa je pogledom više uronjena u sebe nego u išta oko sebe, dok je mali Isus sav usmjeren gledatelju. Oba su lica individualizirana i reklo bi se portretna. U pozadini slike krajolik je s tankim stablima, gotovo sav od predvečernjeg neba koje se sprijeda već tamni, a u dubini su mu rumeni oblaci.

 

 

Marka Gerovo    Svetište Majke Božje Karmelske na Svetoj Gori kraj Gerova

Od davnina planinski vrhovi bili su smatrani svetima; zbog blizine nebu, zbog teškoće uspona, zbog dominacije pogleda nad dalekim i širokim svijetom. Na mnogim su vrhuncima sagrađena svetišta, koja daljine obilježavaju svojim čudesnim zračenjem. Jedno je od takvih svetišta crkva Majke Božje Karmelske, odnosno, kako se u narodu naziva, Majke Božje Svetogorske. Brdo Sveta Gora nalazi se kraj Gerova u Gorskom kotaru; visoko je 975 metara; obraslo je mješovitom, crnogoričnom i bjelogoričnom šumom, koja mijenja boje u razna doba godine. Na samom vrhu uzdiže se Marijino svetište. Do njega se, u zadnjoj dionici uspona, dolazi širokim stubištem, između kapelica s postajama Križnoga puta. Još donedavna oko crkve su rasla visoka stabla, i njihova je sjena blažila umor hodočasnika. Danas više nema stabala ni sjene, svjetlost obavija zdanje sa svih strana, a ono, sa svojim stubištem i kapelicama, iz ptičje perspektive, koja nam je postala tako dostupna, izgleda poput velike razvedene skulpture na tamnom postamentu. Gotovo je nestvarna ljepota svijeta što se oko Svete Gore razastire. Iz te točke, s koje se u nedogled vide modri planinski lanci i crna boja šuma, čini se kao da još imamo beskrajno mnogo nedirnutog prostora i beskrajno mnogo šume. Ta iluzija jedna je od nagrada uspona na Svetu Goru.Marka Gerovo Majka

Crkva Majke Božje Karmelske, ili Svetogorske, nalazi se u planinama, ali jednako pripada moru: drvosječama, pomorcima, ribarima. Na njezinom oltaru nalazi se natpis „Zdravo Zvijezdo mora, Majko Čudotvorna“.

Priča kaže da su pastiri, prolazeći sa stadom, na jeli našli pričvršćen Gospin kip. Pred taj su kip dolazili moliti. Jednom su zatekli svoje ovce kako se pred Gospom klanjaju. Pokušali su ih otjerati, ali ovce su stajale kao ukopane. Prestrašeni pastiri spustili su se k župniku i ispričali mu neobičan događaj. Župnik se vratio s njima i sam vidio ovce koje se klanjaju. Uzeo je kip i odnio ga u Gerovo u crkvu. Kip je međutim nestao iz crkve i vratio se na svoje stablo. To je shvaćeno kao znak i poruka, pa je na mjestu gdje je na jeli nađen kip sagrađena crkva… Visoko nad svijetom Majka Božja Karmelska, ili Svetogorska, živo je hodočasničko mjesto. Ona se nalazi negdje između visine, dubine i daljine, i kada zazvoni njezino snažno i prekrasno zvono, oblijećući vrhunce i doline, sve se te dimenzije odjednom nađu spojene.