Zlato je oduvijek imalo posebno mjesto u ekonomiji i monetarnoj politici države. U neka druga vremena sva izdan novac od strane centralne banke morao je biti vezan uz zlato, a danas tome više nije slučaj. U vremenu inflacije, geopolitičke napetosti i valutnih kolebanja zlatne rezerve jedne države predstavljaju jedan od najsigurnijih oblika zaštite nacionalnog bogatstva. U ovom članku odlučilo smo istražiti kolike su trenutne zlatne rezerve Hrvatske i njoj susjednih zemalja, a podatke nam je podijelio Auro Domus.
Zlatne rezerva Republike Hrvatske
Republika Hrvatska trenutno nema svojih zlatnih rezervi, iako je 2022. godine nakon više od 15 godina obnovila svoje zlatne rezerve i to isključivo prema napucima Europske Unije. Nabava zlata od strane Hrvatske dogodila se upravo neposredno prije uvođenja Eura kao službenu valute plaćanja. Tada je Hrvatska kupila 1,5 tona zlata koje je morala prenijeti Europskoj središnjoj banci.
Prilikom priključenja Hrvatske eurozoni država je morala prenijeti dio deviznih pričuva Europskoj središnjoj banci u Frankfurt, i to u omjeru 85 % u američkim dolarima te 15 % u zlatu. Nakon 01.01.2023. godine i konačnog ulaza u eurozonu Hrvatska je prenijela 639,9 milijuna eura Europskoj središnjoj banci i to 543,9 milijuna u američkim dolarima i 96 milijuna u zlatu.
U konačnici to znači da Hrvatska trenutno nema svojih zlatnih rezerva, budući da su naše zlatne rezerve trenutno dio zajedničkih rezervi Europske središnje banke. Hrvatska narodna banka i ostale središnje banke zemalja članica zajednički sudjeluju u upravljanju zlatnim rezervama Europske Unije.
Nekada je Republika Hrvatska imala svoje zlatne rezerve, koje je naslijedila nakon raspada bivše države. 2001. godine prodala je više od 13 tona svojih zlatnih rezervi, a 2005. godine prodaje se i ostatak. Tako da možemo reći da je Hrvatska zapravo od 2005. godine bez vlastitih zlatnih rezervi.
Zlatne rezerve susjednih država
Slovenija je kao i Hrvatska dio Eurozone i kao takva je morala određen dio zlata pohraniti u Europsku središnju banku te zajedno sa svim članicama Europske Unije raspolaže zajedničkim zlatnim rezervama. Međutim za razliku od Hrvatske to nije jedino zlato kojim Republika Slovenija raspolaže, budući da Slovenija trenutno u svojim rezervama ima 4,1 tona zlata.
Nama susjedna država s trenutno najviše zlata u svojim rezervama je Mađarska koja raspolaže s 110 tona zlata. To je najveća količina zlata koju je Mađarska ikad posjedovala, a putem sustavnog planiranja rezerve će se još povećavati u narednom razdoblju.
Srbija raspolaže s 51,69 tona zlata. Jednako kao i Mađarska najavljuje i dodatno akumuliranje zlatnih rezervi s ciljem dostizanja 10 % ukupnih deviznih rezervi. Srbija prati globalni trend akumulacije zlata kako bi smanjila rizik od valutne fluktuacije.
Prema zadnje dostupnim podacima Crna Gora u svojim rezervama ima 1,2 tone zlata. Crna Gora ima jednaku količinu zlatnih rezervi sve od 2009. godine kada je zlato stekla u postupku sukcesije imovine nakon raspada bivše države Srbije i Crne Gore. Prema strategiji ne planirana dodatno povećanje svojih zlatnih rezervi.
Bosna i Hercegovina trenutno u svojem vlasništvu ima 3,5 tona zlata što je najviša razina zlatnih rezervi u njenoj povijesti. U 2024. godini su povećali količinu zlata prema strategijama monetarne politike te u 2025. godinu nisu planirali povećanje ovog vrijednog metala u svojim rezervama.
Zlatne rezerve sastavni su dio deviznih rezervi svake države. Ovisno o monetarnoj politici svaka država zasebno određuje količinu i vrstu deviznih rezervi u svojoj središnjoj banci. Iako trenutno sve više država svijeta akumulira i povećava svoj fond zlatnih rezervi, Hrvatska nije jedna od njih te trenutno nema naznaka da će u neko skorije vrijeme Hrvatska posegnuti za kupnjom zlata. Osim država, akumulacija zlata postaje trend i kod fizičkih osoba putem kupovine investicijskog zlata.