Potrošači u Hrvatskoj su među osviještenijima u Europi kada je riječ o prehrambenim i ekološkim rizicima. Prema izvješću YouGov Trend Reality 2025, 82 % hrvatskih kupaca upoznato je s temom mikroplastike u hrani, a 69 % kaže da zna za vezu između zdravlja crijeva i funkcije mozga. Ova sve veća zdravstvena osviještenost odražava se u stvarnim promjenama na tržištu robe široke potrošnje, osobito u kategorijama hrane vezane uz prehranu i funkcionalne hrane, kao što je mliječni asortiman -
Zdravstvena osviještenost oblikuje ponašanje pri kupovini
Rastuća zdravstvena osviještenost u Hrvatskoj očito utječe na odluke o kupnji. U 2024. godini 7 % ljudi odgovornih za kućnu kupovinu za kućanstvo izjavilo je da intolerancija na laktozu igra važnu ulogu pri odabiru proizvoda. Prema podacima YouGova, u usporedbi s 2023. godinom, tri kategorije proizvoda bez laktoze pokazale su osobito snažan rast penetracije: mliječni deserti (+4 postotna boda), mlijeko (+3 pp) i sir (+3 pp).
- Čak i u samo godinu dana možemo vidjeti da promjene prehrambenih navika u Hrvatskoj imaju stvaran utjecaj na tržišne udjele robe široke potrošnje. To je jasan signal proizvođačima i trgovcima da su hrvatski kupci svjesni modernih trendova povezanih sa zdravljem i da se tržište mora brzo prilagoditi novim potrebama kupaca - kaže Sanja Dumanic, direktorica usluga panela kućanstava u tvrtki YouGov.
Zdravlje crijeva – „vašeg drugog mozga“
Koncept koji povezuje zdravlje crijeva s funkcijom mozga, sve je zanimljiviji u Hrvatskoj. Čak 69 % kupaca kaže da je upoznato s ovim konceptom, što zemlju svrstava među europske lidere u svijesti o utjecaju crijevnog mikrobioma na mentalno zdravlje.
Prema izvješću YouGov Trend Reality 2025, zdravlje crijeva nalazi se na 39. mjestu među 231 globalnim medijskim trendom, što potiče rastući interes za probioticima, psihobioticimai prehrambenim riješenjima za zdravlje mozga. Kao rezultat toga, potrošači su sve više zainteresirani za proizvode koji podržavaju zdravlje crijeva, od probiotičkih jogurta do fermentiranih napitaka i dodataka prehrani.
Hrvati prate sve suvremene tretmane za pretilost
Visoka zdravstvena svijest u Hrvatskoj također uključuje interes za moderne medicinske tretmane. 53 % ispitanika čulo je za Ozempic, lijek koji se koristi za liječenje dijabetesa tipa 2 i pretilosti. To je više od europskog prosjeka od 47 %.
- Rastuća popularnost lijekova GLP-1 i svijest o njihovoj upotrebi u smanjenju tjelesne težine pokazuju da hrvatski potrošači aktivno prate nove razvojne smjerove u medicini i farmakologiji. Lijekovi koji su prije samo nekoliko godina bili poznati samo stručnjacima sada su predmet široke rasprave, štoukazuje na zreliji pristup osobnom zdravlju i liječenju bolesti povezanih sa životnim stilom - kaže Sanja Dumanic.
Ekološka osviještenost usmjerava prehrambenu industriju
Ekološka pitanja i njihov utjecaj na zdravlje također su ključna pitanje za hrvatske kupce. Čak 82 %njih svjesno je mikroplastike, što je jedna od najviših stopa u Europi. Ta osviještenost dovodi do viših očekivanja od proizvođača. Potrošači sve više traže ekološki prihvatljivo pakiranje, proizvode bez nepotrebnih aditiva i jasne informacije o sastojcima i podrijetlu hrane.
Praznična pauza od zdravih navika
Čak i najosvješteniji potrošači koji izuzetno brinu o zdravlju dopuštaju si neke iznimke – a prosinac je trenutak kada se pravila svjesno olabavljuju. To je jasno vidljivo u hrvatskim košaricama za kupovinu, koje se tijekom blagdanske sezone značajno razlikuju od ostatka godine.
Tijekom blagdanske sezone tržište ulazi u takozvani „proteinski tulum“. Udio svježeg mesa i ribe u ukupnoj vrijednosti kupnje raste s 31,4 % (prosjek od siječnja do studenog 2024.) na 37,9 % u prosincu. Istovremeno, udio svježeg voća i povrća opada – s više od 14 % na 11,6 % za povrće i 10,5 % za voće.
- Ovi podaci pokazuju da, iako zdravlje i uravnotežena prehrana postaju sve važniji Hrvatima, prosinac ostaje namjerni izuzetak oblikovan tradicijom i prazničnom sezonom. Povratak zdravijim odabirima obično slijedi u novoj godini, zajedno s promišljanjem i novim odlukama - zaključuje Sanja Dumanic.
Izvor podataka: YouGov (1.500 hrvatskih kućanstava, kupnje kućanstava za potrošnju u kućanstvu)