POŽEGA - U sklopu suradnje Gradskog muzeja Požega i Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi kroz projekt „Muzej u loncu“, student Ivan Šango predstavio je inovativan pristup interpretaciji baštine kroz jedinstvenu studentsku praksu koja spaja povijest, turizam i suvremenu gastronomiju. Njegov je zadatak tradicijska jela iz poznatog projekta „Muzej u loncu“, ovog puta s temom utjecaji, prilagoditi suvremenim gastronomskim praksama, pretvarajući ih u atraktivan brendiran street food proizvod i sjediniti ih s vinima našeg kraja.
- Kroz mirise i okuse prošlosti otkrili smo kojim su sve putevima putovali zanimljivi recepti i zašto su dva jela pala na plodno tlo. Ovoga puta riječ je Sulkovačkom štercu, inačici klasičnog šterca (njemačkog jela od prženog brašna), ali udomaćene verzije uz dodatak krumpira i pržene slanine koje priča o poslovičnoj štednji doseljenika. Drugo jelo je zapravo mađarska kisela čorba od rasola i češnjaka, tradicionalna okrijepa koju možemo pratiti kao 'horvatsku jesvinu' kroz izvore od 17. stoljeća i plemenitih Zrinskih i Frankopana pa sve do Korajčevih Ouvergnatskih senatora kao najbolji lijek od mamurluka. Dok se bijeli i crveni bošpor u slatinsko – virovitičkom kraju pretvorio u težačko siromaško jelo, požeški purgersko vinogradarski kraj je Paprenu kiselicu na rasolu stoljećima njegovao kao jelo za triježnjenje gostiju - istakla je autorica kuharice "Muzej u loncu" Maja Žebčević Matić, muzejska savjetnica.
Cilj ove prakse nije samo interpretiranje nematerijalne kulturne baštine kroz zaboravljena jela nego i stvaranje održivog turističkog proizvoda. Lokalna baština može se brendirati kroz autentičnu priču i prezentaciju prilagođenu današnjem brzom načinu života, a da pritom ne izgubi svoju dušu.
Djelatnici požeških medija bili su u prilici ne samo promatrača i degustatora nego i ocijenili jela te dali svoje mišljenje da bi jela bila dobro prihvaćena na požeškim manifestacijama, da bi ih građani prihvatili zbog jednostavnsti, da su ukusna a bila bi i financijski prihvatljiva za posjetitelje manifestacija. Naša stara gastronomska baština mogla bi biti pravi izvor za street food koji se danas traži zbog brzine i jednostavnosti objedovanja, kao mali, ukusni zalogaji koji ne koštaju puno. Uz ova stara jela sljubljivali smo i odličnu Festivalsku graševinu s prošlogodišnjeg festivala.
