Prema analizi poliklinike Sursum Corda, u samo deset godina broj osoba sa šećernom bolesti na 1.000 stanovnika u Hrvatskoj gotovo se udvostručio. Ako se sadašnji trend nastavi, do 2030. Hrvatska će imati više od 500.000 registriranih dijabetičara, a u pet županija svaki šesti stanovnik imat će dijagnozu šećerne bolesti.

Prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj je u 2024. godini evidentirano 453.969 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Uz 3.866.233 stanovnika prema procjeni DZS-a, to znači da gotovo svaki osmi stanovnik danas ima tu dijagnozu. 

No apsolutni brojevi prikrivaju stvarnu sliku jer ne uzimaju u obzir koliko ljudi živi u pojedinoj županiji. Kada se podaci preračunaju per capita, ranking se potpuno mijenja, a na površinu izlaze županije o kojima se rijetko govori u kontekstu ove bolesti.

     Trenutno stanje: prevalencija šećerne bolesti po županijama

Kombinirajući podatke HZJZ-a o broju oboljelih s procjenom stanovništva DZS-a za 2024., Poliklinika Sursum Corda izradila je per capita analizu za svih 21 županiju. ​

Nacionalni prosjek iznosi 117,4 oboljele osobe na 1.000 stanovnika, ali razlike među županijama su dramatične.

Grad Zagreb, koji u apsolutnom broju vodi sa 82.342 oboljele osobe, per capita pada na 20. mjesto. Na vrhu je Karlovačka županija gdje svaki sedmi stanovnik ima dijagnosticiranu šećernu bolest, dok je u Međimurskoj to svaki deseti. Razlika između najgore i najbolje rangirane županije iznosi 42%.

Vidljiv je jasan geografski obrazac: svih pet najlošije rangiranih županija pripada kontinentalnoj Hrvatskoj, dok se primorske županije dosljedno nalaze u donjoj polovici tablice.

     Per capita prevalencija porasla 71% u deset godina

Ovi podaci nisu nastali preko noći. Prema CroDiab registru, per capita prevalencija šećerne bolesti u Hrvatskoj kontinuirano raste:

Iza tog rasta stoji dvostruki mehanizam: broj oboljelih raste zbog pretilosti i starenja, dok se ukupan broj stanovnika smanjuje emigracijom i negativnim prirodnim prirastom. Hrvatska danas ima 3,87 milijuna stanovnika, gotovo 50.000 manje nego 2020. godine.

     Projekcija za 2030.

Kombinirajući stopu rasta prevalencije od 2% godišnje, konzistentnu s projekcijama Međunarodne dijabetičke federacije za Hrvatsku, s demografskom projekcijom DZS-a koja predviđa daljnji blagi pad stanovništva na oko 3,84 milijuna, projekcija pokazuje porast na oko 511.000 oboljelih i per capita stopu od 133 na 1.000 stanovnika. To je pomak sa "svakog osmog" na "svakog sedmog" stanovnika.​

No najdramatičnija slika vidljiva je na županijskoj razini, gdje rast broja oboljelih i pad stanovništva stvaraju dvostruki udarac:

Na drugom kraju, Međimurska (113), Grad Zagreb (120) i Varaždinska (120) ostaju najniže, ali i kod njih projekcija prelazi 110 na 1.000.

Pretilost i prehrana kao ključni pokretači

Prema CroDiab registru za 2024., 84,86% osoba sa šećernom bolesti u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu, a 46,18% je pretilo. Hrvatska je pri vrhu EU po pretilosti odraslih: 23% naspram EU prosjeka od 16%. Samo 20% građana zadovoljava preporučene razine tjelesne aktivnosti.

Kontinentalna Hrvatska, koja dominira na vrhu tablice, tradicionalno ima prehranu bogatiju prerađenim mesom, bijelim brašnom i zasićenim mastima. Primorske županije, koje su pri dnu, imaju veću zastupljenost mediteranskog obrasca prehrane koji dokazano smanjuje rizik za dijabetes tipa 2 za 20 do 30%.

     Tko bi se trebao testirati

Šećerna bolest tipa 2 godinama napreduje bez simptoma. Prema IDF-u, 28,5% oboljelih u Hrvatskoj nema postavljenu dijagnozu. Testiranje se preporučuje osobama s jednim ili više rizičnih čimbenika: dob iznad 45 godina, ITM iznad 25, dijabetes u obitelji, povišen krvni tlak, povišeni trigliceridi ili gestacijski dijabetes u anamnezi. Osnovni testovi su glukoza natašte i HbA1c.

"Podatak da bi u Karlovačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji svaki šesti stanovnik mogao imati dijagnozu nije senzacionalizam, već posljedica dviju činjenica: prevalencija bolesti raste, a stanovništvo tih županija se smanjuje. Pozivamo sve građane, posebno one s rizičnim čimbenicima, da naprave osnovne laboratorijske pretrage", kažu iz Poliklinike Sursum Corda.