ZAGREB – Hrvatska pošta već više godina u povodu Dana planeta Zemlje, 22. travnja izdaje seriju prigodnih maraka „Borba protiv klimatskih promjena“. Prošlogodišnjim izdanjem skrenuta je pozornost na globalnu sušu i njezine katastrofalne posljedice, a ove je godine motiv marke u ovoj seriji suprotnost suši – poplava.
Autorica novog izdanja je studentica Gita Brkljačić, koja je marku oblikovala pod mentorstvom izv. prof. Tomislava Vlainića. Izdanje je realizirano u sklopu kolegija „Projektiranje – Vizualne komunikacije 3“ na drugoj godini Prijediplomskog studija dizajna odsjeka Studij dizajna na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Novo izdanje prati i prigodna omotnica prvog dana (FDC).
Poplave su jedna od najčešćih prirodnih katastrofa koje prate čovjeka kroz povijest. No zbog izraženih klimatskih promjena, zadnjih desetljeća poplave postaju sve učestalije i razornije. Klimatske promjene ne samo što pridonose jačanju oborina zbog sve toplijih oceana i, posljedično, veće evaporacije i vlage u atmosferi nego i mijenjaju obrasce raspodjele oborina. Ove promjene uzrokuju produžena sušna razdoblja nakon kojih slijede intenzivne kiše koje mogu dovesti do poplava. Jake ili rekordne oborine postaju sve češće, te su zadnjih godina katastrofalne poplave opustošile mnoga europska područja. Znanstvenici upozoravaju da će rizik od ekstremnih poplava nastaviti rasti ako se ne uspije ograničiti globalno zagrijavanje.
Zadnjih desetljeća povećala se i učestalost poplava duž jadranske obale i očekuje se da će se taj trend nastaviti sljedećih 50 do 100 godina. Zbog klimatskih promjena pretpostavlja se da bi do 2100. u RH razina mora mogla rasti između 32 i 65 cm. Bez ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe izravna šteta od poplava mogla bi se povećati 6 puta do 2100. godine. Smanjenje vrhunaca poplavnih voda korištenjem retencijskih područja i obnovom prirodnih močvara i poplavnih riječnih nizina radi zadržavanja viška vode može znatno smanjiti negativne utjecaje voda na isplativ način u većini zemalja EU-a.
Republika Hrvatska jedna je od malobrojnih europskih zemalja koja još uvijek ima velika prirodna poplavna područja i močvare uz velike rijeke, kao što su parkovi prirode Lonjsko polje i Kopački rit. Zaštita i obnova bioraznolikosti i funkcionalni ekosustavi ključni su za osiguranje zdravlja planeta Zemlje i dugoročnog opstanka i dobrobiti ljudi.