Prikazujem sadržaj po oznakama: color

GRADONAČELNIK NEFEROVIĆ OKUPIO POŽEŠKE GOSPODARSTVENIKE  -

POŽEGA – Želeći se upoznati s problematikom s kojom se suočava gospodarstvo i gospodarstvenici te ponuditi suradnju na zajedničkim projektima i manifestacijama grada Požege, gradonačelnik Vedran Neferović okupio je predstavnike požeškog gospodarstva. Osim problematike koju svi gospodarstvenici imaju sa birokratskom procedurom i bespotrebnim skupljanjem papira za sve i svašta, iznijeli su i niz svojih prijedloga.

 - Želio sam saznati koji su to problemi koji tište gospodarstvenike, a grad Požega može sa svojim aktivnostima riješiti. Postoje neki problemi koji se mogu riješiti s usvajanjem nadopune prostornog plana, što možemo riješiti već na prvoj sjednici.  Druga tema je suradnja poduzetništva i grada kroz neke gradske programe. Zanimala ih je i poduzetnička zona, za koju trenutno grad Požega nema zemljište. Da li to u kratkom vremenu u gradu uopće možemo riješiti. Moramo tražiti alternative i u suradnji s županijom i da to bude što brže da oni mogu investirati. Zatekli smo takvu situaciju u kojoj grad nema pripremljeno zemljište, i mi ćemo sada razgovarati da li možemo osigurati to zemljište. Ako ne možemo onda ćemo se okrenuti s nekom od općina u okruženju, jer šest kilometara od table do table za poduzetništvo ne može stvarati problem – istakao je gradonačelnik Neferović, dodajući da bi svi voljeli da to bude u Požegi, no zone u gradu nisu pripremljene.

Proračun grada i poduzetnici kroz sponzorstvo ne mogu riješiti sve potrebe udruga od sportskih, kulturnih i drugih. Stoga se treba napraviti kontakt između udruga i gospodarstvenika, da se vidi gdje tko ima interes pa čak i osnivanjem jednog poola koji bi upravo ostvario to povezivanje. – Idemo na transparentnu i otvorenu priču da se zna koliko koji program ili aktivnosti u gradu koštaju. S kojim dijelom će sufinancirati grad, s kojim dijelom sponzori ili donatori. Saslušat ćemo gospodarstvenike ali i naši sugrađani koji osnivaju udruge moraju biti svjesni da gradski proračun i poduzetnici ne mogu ispunjavati nečije afinitete ili privatne hobije. Moraju se malo okrenuti prema sebi i vidjeti što je realno. Otvaranjem E-ureda dat ćemo podršku udrugama da apliciraju prema fondovima i da pokušaju za svoju aktivnost privući sredstva EU. Ako oni to nisu u stanju postavlja se pitanje ozbiljnosti samog rada tih udruga – rekao je gradonačelnik Neferović dodajući da za one udruge koje se povremeno pojavljuju u aktivnostima nigdje ne piše da ih mora financirati grad. Moramo zaštiti ono požeško što vrijedi, a sve nove programe koje udruge nude moramo dati šansu, ali sve grad neće moći financirati.

Gospodarstvenici su predložili da grad obavi razgovor i sa ostalim subjektima koji posluju na području grada Požege, a sjedišta imaju izvan naše županije. Prvenstveno se misli na tvrtke i javna poduzeća, kao Hrvatske šume i HEP koji slabo sudjeluju u financiranju aktivnosti u gradu Požegi. – Mi smo najveći potrošač struje u Požegi, a HEP financira klubove u Osijeku, u Požegi nisu dali ni za jednu rolu toalet papira – istakao je direktor Plamena Vinko Matijević. Direktor Colora istakao je da niti tvrtke kao Kaufland i ostali trgovački lanci koji odlično zarađuju od naših građana nisu uključeni u ostali život u gradu Požegi i radu udruga. Posebno pitanje banaka istakli su svi gospodarstvenici, koje sve imaju sjedišta u velikim centrima, posluju s našim tvrtkama i građanima a rijetko se uključuju u sponzorstvo u gradu Požegi.  

11. GOSPODARSKI SAJAM „VINO KAP 2013“. U KAPTOLU  -

KAPTOL – Središnje mjesto okupljanja vezano uz poljoprivredu na području županije i dalje je Kaptol i sajam „Vino kap“ koji su i ove godine, unatoč gospodarskoj krizi organizirali ne prekidajući tradiciju sajmovanja, kao dvodnevnu priredbu na koju se odazvalo 200-tinjak izlagača. – Pripremili smo 11. po redu „Vino kap“ u ova teška i neizvjesna vremena, a posljednji puta izvan granica EU u kojoj Hrvatska kao buduća članica pripada. Usprkos gospodarskoj krizi koja nije zaobišla nikoga, a posebno poljoprivredu i područje naše županije. Organizacijom Sajma smo pokazali snagu, izdržljivost i snalažljivost i uz pomoć lokalne vlasti održali ovu tradicionalnu manifestaciju koja mnogo znači za ovaj kraj. Na 11. Sajmu „Vino kap“ koji je već prepoznatljiv kao smotra poljoprivredne mehanizacije i opreme naći će se sve najbolje i najnovije što trenutno nudi tržište – istakao je Ferdinand Novak, predsjednik Organizacijskog odbora sajma i predsjednik udruge vinogradara vinara i voćara koji je uz općinu Kaptol glavni „krivac“ što se sajam uspješno organizirao i ove godine. Na tome im je čestitao i na svojevrsnom inatu da sajam organiziraju i dokažu da se može održati, čestitao je i požeško-slavonski župan Marijan Aladrović, koji je sajam i službeno otvorio.

- Obzirom na ovu tešku gospodarsku situaciju mogu reći da smo zadovoljni odazivom izlagača kojih je ove godine nešto manje. No najvažnije je da održimo kontinuitet sajmovanja jer teško bi to bilo pokrenuti kada se jednom prekine. Nadam se da ćemo preživjeti, manifestacija i gospodarstvo – ističe Mile Pavičić, načelnik općine Kaptol i tajnik Udruge vinogradara.

Sajam je organiziran uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja uz supokroviteljstvo Hrvatske gospodarske komore županijske komore Požega, te Obrtničke komore požeško-slavonske županije, Poljoprivredne savjetodavne službe, općine Brestovac, Velika, Jakšić i gradove Pleternica, Pakrac i Kutjevo, Veleučilišta u Požegi, te sponzorstvo Croatia osiguranja i Kutjeva d.d.

U sklopu sajma održano je i 6. Županijsko ocjenjivanje vina na koje je bilo prijavljeno 89 uzoraka bijelih i crnih vina od kojih 54 uzoraka graševine. Na sajmu su uručene diplome, ove godine zbog visoke kvalitete samo srebrne i zlatne plakete. Šampion ovogodišnjeg Vino kapa je graševina koju je odnjegovao Ivica Perak iz Kutjeva. - Ovo je već treća šampionska titula koje je ovo vino do sada osvojilo, a ova mi je trenutno i najdraža jer sam je osvojio na domaćem terenu. Međutim, ovo vino ima potencijal i ići će na još mnoga natjecanja da vidim što mogu očekivati od njega. Nakon toga će ići u prodaju a cijenu ćemo formirati po broju odličja koja u međuvremenu dobije. Nešto ću ostaviti u arhivi. Pokazalo se još jednom da graševina na našem kutjevačkom vinogorju ima veliki potencijal bez obzira na vremenske uvjete – kazao je Perak.

U suradnji s Poljoprivredno savjetodavnom službom održali smo i okrugli stol sa temom „Zakon o poljoprivrednom zemljištu“, koja je iznimno značajna za ovaj kraj – rekao je Ferdinand Novak te istakao da održavaju odlične odnose suradnje s udrugama iz Mađarske pa su im ove godine u gostima udruge vinogradara iz županije Kaposvar i dvije općine.

Na vanjskom izložbenom prostoru izlagači mehanizacije su priredili demonstracije i prikaze mogućnosti pojedinih strojeva i priključaka. Po sajamskim cijenama mogla se nabaviti potrebna oprema i priključci, te zaštitna sredstva, a i presadnice cvijeća i dr.

COLOR EMAJL U KRIZI ZAPOŠLJAVA I ULAŽE U NOVE HALE -

ALAGINCI - Oni nemaju problema s plasmanom roba ni njihovom naplatom, ne znaju što je to kriza, stalno zapošljavaju nove radnike, ulažu u suvremene tehnologije i grade nove proizvodne hale. Riječ je o požeškoj tvrtci Color emajl. Goran Šutalo, vlasnik i direktor tvrtke prije 29 godina otvorio je servis bijele tehnike i rashladnih uređaja da bi nakon nekoliko godina krenuo s emajliranjem bojlera i kada, a poslije nastavio s proizvodnjom dimnih cijevi.

- Prije 15-ak godina prvu puta smo otišli na sajam u Njemačku gdje smo izložili dimne cijevi. Nakon toga smo ih počeli raditi za Talijane. Prije osam godina smo počeli i s proizvodnjom kamina koja je danas zastupljena s 50 posto dok se ostali dio odnosi na dimne elemente. Čak 95 posto svoje proizvodnje izvozimo u zapadnoeuropske zemlje, najviše u Njemačku i skandinavske zemlje, zatim u Francusku i Italiju. Nedavno smo počeli izvoziti i u Južnu Koreju, a u Rusiju još nismo jer nemamo količina – ističe Šutalo u čijoj tvrtki radi 350 ljudi, od čega je prošle godine zaposleno 50.

Kada se krenuli u proizvodnju kamina znali su da moraju napraviti nešto drugačije kako bi uspjeli na zahtjevnom zapadnom tržištu. Danas su njihovi kamini prepoznatljivi po svom lijepom dizajnu, ima ih oko 150 vrsta, te po iskoristivosti drveta. – Naši kamini koje sve certificiramo u Njemačkoj imaju najstrože norme u Europi koje će se propisati tek od 2015. godine. Iskoristivost drveta u njim je čak 84 posto. A nedavno su nam rekli da naš najnoviji kamin koji 30 posto energije daje u prostoru gdje se nalazi, a ostalih 70 prosljeđuje u pet radijatora je najbolji koji su do sada testirali. Nastojimo u svoj proizvod ugraditi najnovija svjetska saznanja i tehnologije što povezujemo s našim iskustvom. Radimo na najboljoj opremi koja postoji u Europi. Ne bojimo se ulaganja i dizanja kredita radi toga jer do sada nismo imali problema s naplatom i plasmanom roba - objašnjava Šutalo čija je tvrtka prošle godine proizvela robe u vrijednosti 15 milijuna eura. Dva puta do sada nagrađeni su Zlatnom kunom županijske HGK za najbolju srednju tvrtku, a svrstani su i u 500 najboljih tvrtki u Hrvatskoj.

Sve je spremno za izgradnju novih proizvodnih hala u koje tvrtka namjerava uložiti 10 milijuna eura kako bi sadašnju godišnju proizvodnju od 12.000 komada kamina udvostručili te povećali broj zaposlenih. - Pokušat ćemo da dio sredstava dobijemo preko Agencije za regionalni razvoj kada uđemo u EU. Iako mi imamo već europske proizvode pa čak i sestrinsku tvrtku Njemačkoj u kojoj je zaposleno četvero Nijemaca, a koja se bavi distribucijom naših proizvoda i njihovim servisiranjem, ulazak u EU nas raduje jer ćemo riješiti poteškoće koje imamo transportom prolazeći kroz zemlje EU – kaže Goran Šutalo dodajući da će i u Njemačkoj proširiti svoju mrežu distribucijskih centara i servisa te povećati broj zaposlenih. (a.t.)