OKUPLJENI UZGAJIVAČI CRNE SLAVONSKE SVINJE ŽUPANIJE -
POŽEGA – Koje su prednosti i potencijali u uzgoju autohtone crne slavonske svinje bio je cilj sastanka sa sadašnjim, ali i potencijalnim uzgajivačima s prostora požeško-slavonske županije. Sastanak je organiziran na poticaj Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i projekta „Utvrđivanje čiste crne slavonske svinje molekularno-genetskom metodom“ sa ciljem da se s ulaskom u EU ta pasmina brendira, a posebno suhomesnati proizvodi koji se proizvode od kvalitetnog mesa crne svinje. Uzgajivače je s projektom upoznao dr. sc. Vladimir Margeta s osječkog Poljoprivrednog fakulteta.
- Cilj nam je da okupimo sve uzgajivače na razini Slavonije i Baranje, a kasnije i cijele Hrvatske i da privučemo ljude koji će se u budućnosti baviti tom svinjom. Upravo Europska unija potiče uzgajanje autohtonih vrsta, ali s određenim kriterijima dobrobiti, zdravlja i povoljnog utjecaja na okoliš. Upravo naša crna svinja se najbolje snalazi u prirodnom okolišu i traži jako mala ulaganja – kaže Margeta te dodaje da bi zbog toga omjera ulaganja ona bila i profitabilna za uzgoj, posebno što su veliki poticaji koje daje EU.
- Crna svinja ima veliku otpornost i izuzetnu kvalitetu mesa. Ona je superiorna u odnosu na neke visoko mesnate svinje, a to je preduvjet da možete napraviti jedan kvalitetan suhomesnati proizvod, kulen, kobasice, slanine i čvarke. Njeno ime sve kaže o njoj, ona je crna, i naša slavonska, a stvorena je za uzgoj na otvorenom, ne u malom svinjcu. Tjerala se u šumu jer je tamo bilo žira za prehranu, a masna je bila jer su ljudi htjeli da bude masna, jer je nekada mast bila na višoj cijeni. Ovo je mesnata vrsta i naš cilj nije da ona ne bude u svinjcu i postane masna. Upravo po njoj Hrvatska može biti prepoznata u Europi – ističe Margeta i dodaje da danas ima oko 2.000 rasplodnih krmača i nazimica, a po prvi puta ušla je u operativni program razvoja svinjogojstva od 2014-20. kada se planira doseći na 10 tisuća krmača, 500 nerastova i 50 tisuća tovljenika. Tada se može proizvesti veća količina suhomesnatih proizvoda, ali se prije toga proizvođači moraju udružiti.
- Podržali smo ovaj projekt i županija će sve troškove analize pojedinih grla isfinancirati. Na našem području na žalost imamo svega 40 komada u selekcionom uzgoju. Ovim pristupom ovom problemu zaštitit ćemo genetski potencijal ove svinje i osigurati bazu za razvoj svinjogojstva crne slavonske svinje u budućnosti – istakao je zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović koji očekuje ubrzo veći broj crne svinje u uzgoju.
- Za ovu svinju treba prostor, treba priroda, ona jedino u takvim ekstenzivnim uvjetima daje svoju ekonomsku opravdanost. Ja već imam uzgoj na širokom prostoru gdje je glavni tor veličine 22 ha, na kojem se kreće oko 200 svinja. Tu već ima i križanaca, a čiste crne slavonske svinje jako malo. Stoga ovaj projekt mora donijeti tu genetsku čistoću. Tek ulaskom u EU jednim ovakvim kvalitetnim proizvodom, npr. kulenom od crne slavonske svinje, sigurno možemo konkurirati. Ekonomska opravdanost dolazi jedino kroz finalne proizvode – ističe Ivan Grbić, uzgajivač ekološke proizvodnje crne svinje, koji ističe da se i kvaliteta dobiva tek kad se svinja drži u uzgoju tri godine.