RAZGOVOR S ALOJZOM TOMAŠEVIĆEM, POVODOM DVIJE GODINE OBNAŠANJA DUŽNOSTI ŽUPANA POŽEŠKO-SLAVONSKOG -
Dvije godine ste kao novi političar na vrlo zahtjevnoj funkciji župana Požeško-slavonske županije. Kako ocjenjujete taj dvogodišnji period ?
- Da, u lipnju je točno dvije godine od kada sam izabran za župana Požeško – slavonske županije. Nezahvalno je ocjenjivati svoj rad ja bih to radije prepustio našim žiteljima, ali na meni, kao čelnom čovjeku županije, je velika odgovornost. U ovih dvije godine moga mandata krenuli smo prema naprijed, ali moram priznati da nisam zadovoljan brzinom kojom se to događa. Osobno smatram da smo kao država kroz zakonske regulative ograničili i usporili ulaganja potencijalnih investitora. Važno je napomenuti da smo uspjeli stabilizirati proračun, svesti ga u realne okvire čemu je doprinijelo i smanjenje plaća zaposlenika županije. Izmjenom poreza na dohodak ova Vlada uzela je jedinicama lokalne i regionalne samouprave znatna financijska sredstva kojima smo planirali dati potporu poljoprivredi i gospodarstvu. U ove dvije godine uspjeli smo zadobiti povjerenje naših stanovnika koje su pokazali i na izvanrednim lokalnim izborima te smo sada na čelnim mjestima u svim gradovima i oćinama naše županije.
Najavili ste drugačiji rad, jeste li uspjeli nametnuti svoj plan i tempo rada ?
- Ja sam vojnik, čovjek koji je naučio na red, rad i disciplinu i isto to zahtjevam i od svojih suradnika. Svi smo mi ovdje da služimo stanovnicima naše županije, a ne kako bi oni služili nama. Vrata županije svima su širom otvorena od poljoprivrednika do stranih investitora. Radno vrijeme Županije je od 07 do 15,00 sati i u tom vremenu nitko od stranaka ne smije doći pred zatvorena vrata, prošla su vremena uredovnog radnog vremena od samo nekoliko sati. Kao čelni čovjek županije ja, ali isto tako i moji suradnici, radnog vremena niti nemam jer smatram da sam obavezan i odgovoran biti dostupan u svakom trenutku. Kroz moj ured u ove dvije godine prošlo je preko 700 ljudi. Ništa me ne opterećuje, stanovnik sam ove županije i želim i dalje ostati običan čovjek. Kao izabrani član Odbora regija Europske unije i u Bruxellesu zastupam interese Požeško–slavonske županije.
Najavili ste ulazak u projekte razvoja županije, koji projekti su završeni, a koji su u tijeku ?
- Projekte koje zajednički radimo kroz razvojne agencije i koji su pripremljeni ili su u pripremi vrijednosti su preko 6 milijardi kuna. Da govorimo o pojedinačnim projektima dugo bi trajalo, samo od energetske učinkovitosti prijavljeno je 93 objekta na razini županije, no važno je napomenuti nekoliko projekata izuzetno važnih za razvoj našeg gospodarstva. To je prije svega uređenje sustava odvodnje i dovodnje, a na tome intenzivno radimo od prošle godine. Tu ubrajamo i uređenje toka Orljave i njenih pritoka, aglomeracije Lipik-Pakrac, akumulacije Kamenska i Šumetlica, te kako upravljati sustavima odnosno kako akumulirati dvadeset ili trideset milijuna kubika vode za navodnjavanje. Kad to budemo imali riješeno, onda ne moramo strahovati hoće li u ljetnim mjesecima biti suša. Na području navodnjavanja završeni su radovi na izgradnji sustava navodnjavanja Ramanovci – Bektež na 365 ha i radovi na izmuljavanju akumulacije Kuštrevac. Za SN Orljava – Londža u postupku je izrada projektne dokumentacije za ukupno 1.930 ha, a za sustav navodnjavanja Pakrac – Lipik izrađena je predinvesticijska studija. Općina Velika očišćena je od mina, općina Brestovac bit će očišćena do ljeta, a iduće godine gradovi Pakrac i Lipik tako da u našoj županiji više neće biti minski sumnjivih područja te će sva ta zemlja konačno biti u funkciji. Poljoprivredu uvijek ističem kao glavni pokretač razvoja naše županije. Upravo zbog toga bili smo u radnom posjetu u Austriji kako bi njihovo iskustvo i znanje primjenili na najbolji mogući način. Samo udruživanjem i zajedničkim istupanjem na europskom tržištu možemo postići željene rezultate u poljoprivredi. Pri tome ne smijemo zaboraviti ni na usku povezanost sa turizmom. Naša turistička zajednica odradila je nekoliko značajnih projekata, a dobra suradnja sa županijskim lovačkim savezom rezultirala je nedavnim predstavljanjem lovstva u Zlatnoj dolini njemačkom tržištu. Svjesni potencijala lovnog turizma u našoj županiji kontinuirano ulažemo u lovstvo te smo proteklih godinu dana za razvoj lovstva uložili oko 300 tisuća kuna. U sklopu IPA IIIC projekta znanstvenici Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Zagreba u suradnji sa Hrvatskim geološkim institutom provode istraživanja u području grijanja i hlađenja izgrađenih prostora korištenjem dizalica topline. Jedna takva dizalica postavljena je na prostoru Tehničke škole u Požegi a vrijednost projekta je 120 tisuća kuna dobivenih iz fondova EU. U poljoprivredno–prehrambenoj školi u Požegi otvoren je laboratorij za kemiju i analizu hrane u čije opremanje je županija uložila oko 190 tisuća kuna. Na Tehničkoj školi promijenili smo stolariju. Postavili smo smeđu signalizaciju na području cijele Požeško – slavonske županije. Županijska uprava za ceste izvršavala je radove redovitog održavanja na 103 županijskih i lokalnih cesta ukupne duljine 470 kilometara. Radovima građenja i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta izvršeni su radovi izgradnje i rekonstrukcije kolnika u duljini 5 kilometara, te su izvršeni radovi geodetskih snimanja i pripreme cjelokupne projektne dokumentacije uz ishođenje potrebnih dozvola za radove na kolnicima i objektima za odvodnju za više od 10 kilometara cesta. Najbitnije za razvoj ovoga kraja je riješiti prometnu povezanost i izoliranost naše županije. Pokrenuo sam inicijativu sa četiri slavonska župana i imamo dogovor o zajedničkoj izradi masterplana prometne povezanosti Slavonije. Radimo i na Kući graševine koja povezuje tri vinogorja, pakračko, pleterničko i kutjevačko i tu smo otišli daleko u tom projektu te očekujemo znatna sredstva iz fondova.
Koliko se projekata financira iz fondova, državnih i EU?
- U provedbi je bilo šest projekata iz europskih izvora financiranja, većinom iz fonda IPA IV ukupne vrijednosti oko 6 milijuna kuna. Ukupna vrijednost nacionalnih projekata se procjenjuje na preko 210 milijuna kuna s tim da je potrebno objasniti da navedeni projekti prolaze različite faze svoje provedbe. Jedni se financiraju odmah nakon što se ocijeni da su zadovoljili utvrđene kriterije, dok se drugi projekti utvrđuju kao projekti koji se ubrajaju u specifične zalihe projekata ili indikativne liste i za koje tek slijedi raspisivanje specifičnih natječaja na koje će se oni opet kandidirati i vjerojatno financirati. Dotad moraju udovoljiti svim mjerilima Strukturnih fondova, ponajviše raspolagati svom potrebnom dokumentacijom. Također, neki projekti su ostvarili financijsku potporu u smislu pružanja tehničke pomoći, najčešće vezano za izradu projektne dokumentacije, od strane za to odabranih stručnjaka, te se za njih tek očekuje poduzimanje konkretnih koraka u projektnom smislu.
Koliko projekata se najavljuje za slijedećih dvije godine mandata ?
- Na izvanrednoj Županijskoj skupštini jednoglasno smo usvojili Studiju utjecaja na okoliš i ciljane Izmjene i dopune Prostornog plana Požeško–slavonske županije. Studija utjecaja na okoliš zakonska je obveza svih županija i bez njezinog postojanja nijedna investicija iz Europe neće moći biti ostvarena. U skoro tri godine, od kada su pokrenute izmjene prostornog plana, jedinice lokalne samouprave imale su određene prijedloge i zahtjeve. Jedna od njih pristigla je iz Grada Lipika zbog izgradnje nove tvornice stakla na površini od 56 hektara. Usvajanjem navedenog dokumenta investitor će ostvariti pravo na prikupljanje dozvola i ostale dokumentacije. Projekt „Razminiranje minski sumnjivih područja Požeško-slavonske županije“ prijavili smo na natječaj Mjeru M05 »Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti« i Podmjeru 5.2. »Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima«, Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Ukupna vrijednost projekta je preko 30 milijuna kuna. Intenzivno radimo na novim projektima, navest ću samo neke od projekata koji su u nastajanju, a to su: Centar za razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora Požeško–slavonske županije, Turistički kapaciteti Novo Zvečevo i Agroturistički centar. U planu je i izgradnja 10 bioplinskih postrojenja na prostoru cijele županije vrijednosti 365 milijuna kuna. Požeško-slavonska županija pokrenula je proces izrade nove Županijske razvojne strategije Požeško-slavonske županije za razdoblje od 2014. do 2020. godine u kojoj će biti definirani konkretni projekti i aktivnosti koje će pridonositi ostvarenju strateških ciljeva, prioriteta i mjera ŽRS PSŽ. Dionici u izradi nove ŽRS su Razvojna agencija, gospodarstvenici, voditelji projektnih timova, vanjski stručnjaci, javnost, dok će Partnerski odbor biti savjetodavno tijelo koje će na kraju tu strategiju odobriti i predložiti isto Županijskoj skupštini. Nova županijska razvojna strategija mora biti usklađena s 11 tematskih ciljeva Europske unije, uz međusektorsku povezanost kao dodatnu vrijednost.
Aktivno ste uključeni i u promjene zakonske regulative koje se tiču područja naše županije i njenih stanovnika ?
- Da, i ne samo to. Aktivno sudjelujem u svim stavkama bitnim za razvoj naše županije. Najgore je što osobe koje predlažu zakone rade to iz ureda bez uvida u pravo stanje na terenu. Tako su htjeli napraviti i sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Gotovo je prošao zakon kojim bi se pogodovalo velikim sustavima. Osobno nemam ništa protiv velikih sustava no ključno je bilo zaustaviti devastaciju poljoprivrednog zemljišta i pomoći da OPG-i dođu do zemlje kako bi mogli napredovati. Tu smo uspjeli, pronašli smo model i dali amandmane na Zakon koji je izglasan. Zadovoljni jesmo, no važni su budući koraci nadležnog ministra.
Naša županija je u nezavidnom položaju po indeksu razvijenosti, što ćete učiniti da se ti pokazatelji poprave?
- Pokazatelji nisu uvijek relevantni i ne pokazuju pravo stanje stvari. Situacija je teška, kako u cijeloj državi tako i u našoj županiji, ali nije baš sve tako crno. Moramo vjerovati u bolje sutra i truditi se kako bi stvorili bolje preduvjete za kvalitetan i dostojanstven život u našoj prelijepoj županiji. Županija trenutno stipendira 60 mladih ljudi koji će se nakon završenog školovanja, najiskrenije se nadam, vratiti u svoju županiju i svoje stečeno znanje iskoristiti na najbolji mogući način. Ovih dana smo preko županijske turističke zajednice prezentirali našu županiju u Zagrebu pred oko 50-ak novinara i turističkih djelatnika. Svi su bili oduševljeni viđenim, ali ono u čemu smo se svi složili je nedovoljan broj turističkih aranžmana s našeg područja i na tome ćemo intenzivno raditi. Požeško–slavonska županija je uistinu jedna od najljepših županija, ja uvijek govorim i najljepša, i njene ljepote i proizvode vrijednih slavonskih ruku trebamo predočiti svima. Svi moramo shvatiti da naše probleme neće riješiti netko drugi, nego mi sami. Budućnost ovoga kraja i nas koji ovdje živimo nikada nije bila upitna, ali samo zajedništvom možemo postići najbolje rezultate.
Tekst/foto: Vladimir Protić